Izvor: SEEbiz.eu, 03.Apr.2019, 10:24 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Javni dug u 2018. pao na 74,1% BDP-a
ANALIZA - Prema posljednjim (revidiranim) podacima ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) krajem prošle godine iznosio je 282,8 mlrd. kuna što je za 1,5 mlrd. kuna ili 0,5% manje u odnosu na kraj 2017.
Uz zabilježeni pad na mjesečnoj razini (za 2,1 mlrd. kuna ili 0,8%) podaci za prosinac prošle godine potvrđuju nastavak pada udjela ukupnog javnog duga u BDP-u i četvrtu godinu za redom (za 3,7 postotna boda u odnosu na kraj 2017.). Tako se u relativnom izrazu >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << javni dug opće države krajem prosinca spustio na 74,1% BDP-a.
Nekoliko je ključnih čimbenika koji su išli u prilog relativnom smanjenju javnog duga u prošloj godini. Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja u konačnici su polučila manjim potrebama države za zaduživanjem. Iako, treba napomenuti kako će jamstva izdana brodogradilištima koja su plaćena krajem godine (te će se prema metodologiji ESA 2010 uključiti u rashode opće države) negativno utjecati na saldo proračuna u 2018.
Nadalje, u okruženju visoke razine likvidnosti i nastavku razdoblja niskih kamatnih stopa poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu doprinijeli su smanjenju kamatnih stopa čime su smanjeni izdaci za kamate te je poboljšana i ročna struktura duga. Jedan od čimbenika koji je utjecao na iznos nominalnog duga iskazanog u kunama je i kretanje tečaja kune u odnosu na euro. Naime, s obzirom na činjenicu da je gotovo 75 % duga u eurima ili je vezan za euro, jačanje kune u odnosu na euro (za 0,6% na godišnjoj razini) utjecalo je i na smanjenje javnog duga iskazanog u kunama. Naposljetku pad udjela javnog duga u BDP-u posljedica je solidnog gospodarskog rasta od realnih 2,6%.
Promatrajući prema valutnoj strukturi, krajem 2018. godine vanjska komponenta javnog duga (102,9 mlrd. kuna) zabilježila je smanjenje na godišnjoj razini za 8,5 mlrd. kuna odnosno 7,7%, a posljedica je smanjenja inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnica (smanjenje za 4,2 mlrd. kuna) i kredita (smanjenje za 4,1 mlrd. kuna). Unutarnja komponenta javnog duga uz rast na godišnjoj razini za 4,1% (kao rezultat povećanja unutarnjeg duga središnje države po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira) krajem prosinca 2018. bila je na razini od 180 mlrd. kuna čineći udio od 63,6% u ukupnom javnom dugu.
Obzirom na predviđeni nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini (iako nešto sporijom dinamikom) udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom. Jačanje kune u odnosu na euro dodatan je čimbenik koji bi trebao pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također, uz nastavak uvjeta visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država će zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću. Tome u prilog ide i nedavna ocjena kreditnog rejtinga kojom se Hrvatska vratila u društvo s investicijskim rejtingom. U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od očekivanja glede turističke (pred)sezone što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga.
Ipak, treba naglasiti da visina javnog duga u Hrvatskoj jasno upozorava na ranjivost i nužnost daljnje fiskalne konsolidacije uz istovremeno stvaranje preduvjeta za održiv dugoročni rast. Naime, s udjelom javnog duga u BDP-u od 74% Hrvatska znatno premašuje prosjek usporedivih država Srednje i istočne Europe (49,4% BDP-a) te država s jugoistoka Europe (41,6%).
S posljednjim objavljenim podacima za prosinac 2018. HNB je retrogradno revidirao povijesnu seriju podataka o stanju duga opće države počevši od prosinca 2001. Naime, prema službenom priopćenju HNB-a, podaci su revidirani uslijed daljnjeg usklađivanja sektorizacije institucionalnih jedinica s ESA2010 metodologijom.
