Izvor: B92, Tanjug, 12.Okt.2009, 11:30 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatska izlazi iz recesije 2010.
Zagreb -- Ako je kriza nastupila u septembru 2008. dosegli smo dno i iz recesije možemo izaći u prvom delu 2010., kaže guverner HNB Željko Rohatinski.
Iako iz Vlade već sija optimizam oko izlaska iz krize, iz Državnog zavoda za statistiku stigla su nova upozorenja. Uprkos dobroj turističkoj sezoni, pad prodaje na malo u avgustu je bio veći od očekivanja - zabeležen je minus od 13,4%.
Neki su analitičari odmah izrazili zabrinutost da će i pad bruto >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju biti veći od očekivanog.
Na pitanje je li kriza dosegnula dno u Dnevniku HTV-a, guverner Željko Rohatinski je rekao da je ključno gledište sa kog se posmatra početak krize.
"Ukoliko je manifestacija krize recesija, onda smo dostigli dno i iz recesije možemo izaći u prvom delu 2010.", objasnio je Rohatniski.
On je naveo da će, mežutim, posmatrano s aspekta stvaranja preduslova koji su doveli do krize s rastom spoljnog duga, deficita, Hrvatskoj trebati duže vreme za izlazak iz krize.
HNB je intervenirao najbolje što je mogao, a na pitanju tko će sada voditi brigu o razvoju, rastu zaposlenosti i rastu BDP-a, guverner je odgovorio kako je to regulirano postojećim zakonima i Ustavom.
"Moja je ocena da je ovaj pad domaće potražnje u 2009., koji će iznositi osam odsto, i pad izvoza robe i usluge oko 17 posto na određeni su način doticanje dna", rekao je Rohatinski.
Mere HNB obezbedile stabilnost bankarskog sistema
Na pitanje hoće li HNB ponovo intervenisati, vezano uz nelikvidnost u državi i ekonomiji, Rohatinski je odgovorio kako je pre godinu dana tvrdio da, zahvaljujući merama HNB i u sistemu akumulisanim rezervama, u Hrvatskoj neće doći do kreditnog sloma ni deprecijacije kune i da se to, na sreću, ostvarilo.
On je naveo da je posledica toga da će ukupni krediti u zemlji u 2009. ipak imati pozitivna kretanja i rast od otprilike dva odsto, a kad se dodaju i krediti dobijeni iz inostranstva, šest procenata.
"To je jedina stavka u finansiranju i proizvodnje, a i potrošnje, koja u 2009. ima rast", kazao je Rohatinski.
"Činjenica je i to da je zbog problema u finansiranju deficita državnog budžeta došlo do istiskivanja privatnog sektora sa tržišta kredita", naveo je dodajući da je država uzela sav prirast kredita iz bankovnog sistema, dok krediti poduzećima i stanovništvu stagniraju.
"Deo preduzeća, pre svega velikih, koja se zadužuju uz državne garancije, kao i poduzeća u inostranom vlasništvu koja imaju direktni pristup stranom tržištu to smanjenje kreditiranja u zemlji uspeli su da kompenziraju direktnim zaduživanjem u inostranstvu, a to uglavnom nije uspeo sektor malog i srednjeg poduzetništva i stanovništvo", rekao je Rohatinski.
