Izvor: B92, 04.Okt.2016, 13:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvati ubeđuju CG: Spasite nas, ne odustajte
Podgorica -- Vlasnik hrvatske kompanije Krosko demantovao je ocene da će Crna Gora istraživanjem nafte i gasa u moru potpisati smrtnu presudu morskom biodiverzitetu.
Kako je rekao Dragutin Domitrović, vlasnik kompanije Krosko koja je do sada uradila čak 70 naftnih bušotina na Jadranu, sve analize su pokazale da njihovo višegodišnje istraživanje Jadranskog mora nema negativnog uticaj a na morsku floru i faunu.
"U dugoj istoriji istraživanja i proizvodnje u >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << jadranskom podmorju, Ina i Krosko nisu zabeležili nijedan incident, što je i dokazano sukcesivnim analizama mora oko platformi u Jadranu, koje su dokazale da naše aktivnosti nemaju negativan uticaj na morsku floru i faunu", objasnio je Domitrović.
Prema rečima Domitrovića, kompanija Krosko je svesna svih rizika koji posao istraživanja nafte i gasa u Jadranskom moru nosi.
"Budući da je deo naftne industrije, Krosko je svestan svih rizika koji prate naše aktivnosti radi čega imamo sveobuhvatan sistem zaštite zdravlja, sigurnosti i okoline, kao i brojne mehanizme kontrole i provere", kazao je Domitrović.
Priliku koja se Crnoj Gori ukazala, kako objašnjava on za Dnevne novine, nikako ne bi trebalo propustiti.
"Vezano za pogodnosti koje ulaganje u istraživanje i proizvodnju donose jednoj državi, možemo istaći kako su one brojne i neposredne, a među njima se ističu poreska davanja, naknade za istraživanje i eksploataciju, otvaranje novih radnih mesta, kao i saradnja s lokalnim firmama", tvrdi Domitrović.
Kako su nedavno objavili hrvatski mediji, ukoliko se na crnogorskim poljima pronađe nafta povećaće će se zamrli interes i za hrvatska naftna polja na južnom Jadranu. Naime, crnogorska polja su plića, pa će se bušiti već i na dubini od 100 metara, dok je u Hrvatskoj dubina oko 1.000 metara što znatno povećava troškove bušenja.
Zbog dubine, ulaganja u južna polja bila bi višestruko veća nego u Crnoj Gori, a time i rizik da se ulaganje neće isplatiti.
S druge strane južni Jadran jedinstveno je geološko područje pa bi pronalazak nafte u Crnoj Gori bio signal da se, uprkos niskoj ceni nafte, isplati ulagati i u Hrvatsku.
Cena nafte na svetskim tržištima kreće se oko 50 dolara po barelu, a nema naznaka da će se značajnije rasti u kraćem razdoblju. Pozitivna nula za južno-jadranska polja bila bi oko 80 dolara po barelu, pa je stoga američki Marathon Oil odustao od ulaganja u Hrvatsku. Zanimljivija su im kontinentalna polja.
Nevladin sektor i ekološki stručnjaci tvrde da je Crna Gora potpisala "smrtnu presusu" i da će na ovaj način ugasiti turizam.
Ove tvrdnje demantovao je predsednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović ističući da ako se priča o ugroženosti, više bi stradala Južna Dalmacija nego Crna Gora.
A li će Crna Gora, kako se ranije nadalo, postati novi Kuvajt?
