Izvor: SEEbiz.eu, 02.Nov.2018, 16:13 (ažurirano 02.Apr.2020.)
EBRD zadržao procjenu rasta hrvatskog BDP-a
ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini na 2,7, a u idućoj na 2,5 posto, što bi bio nešto sporiji rast u odnosu na prošlu godinu.
"Ekonomski oporavak je nastavljen u 2018. godini nešto sporije nego 2017. U prvoj polovici ove godine hrvatsko gospodarstvo poraslo je na godišnjoj razini 2,7 posto na temelju jače domaće potražnje, uglavnom kućanstava, dok je neto izvoz imao negativan >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << doprinos zbog većeg rasta uvoza od izvoza", navodi EBRD.
U 2017. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 2,9 posto.
Prema prognozama Europske komisije, objavljenim početkom srpnja, hrvatski BDP ove bi godine trebao rasti 2,6 posto, a sljedeće 2,5 posto. Komisija će nove, jesenske prognoze objaviti sljedeći tjedan.
EBRD u novom izvješću navodi da su rizici za njegove prognoze za Hrvatsku relativno uravnoteženi. Do većeg rasta BDP-a nego što se procjenjuje mogla bi dovesti bolja nego što se očekuje turistička sezona, koja bi i ove godine mogla zabilježiti rekordne rezultate, kao i brže povlačenje sredstava iz europskih fondova.
Rizike za slabiji rast od procjena EBRD, pak, vidi u nedostatku kvalificirane radne snage te u vezi s Agrokorom.
"Unatoč visokoj nezaposlenosti, nedostaje radne snage u sektorima poput turizma i graditeljstva, što može djelovati kao uteg za rast. U srpnju 2018. Agrokorovi vjerovnici su odobrili nagodbu, ali još postoje nesigurnosti oko restrukturiranja kompanije i negativno prelijevanje na ostatak gospodarstva ne može biti isključeno", navodi EBRD.
Prema prognozama EBRD-a, od zemalja srednje Europe i Baltika, sljedeće godine najbrže bi trebala rasti Slovačka, 4 posto, zatim Poljska, 3,6 posto, Latvija 3,5 posto, Estonija i Slovenija po 3,3 posto i Litva 2,8 posto.
Svim tim zemljama predviđa se usporavanje rasta u odnosu na ovu godinu. Prosječan rast u toj skupini zemalja, koja uključuje i Hrvatske, mogao bi u ovoj godini iznositi 4,3 posto, a u idućoj 3,5 posto.
U jugoistočnoj Europi, koja obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Makedoniju, Grčku, Kosovo, Crnu Goru, Rumunjsku i Srbiju, prosječni rast u ovoj godini mogao bi, prema procjenama EBRD-a iznositi 3,5, a iduće godine 3,2 posto.
