Sud odlučuje čiji je   Bedem

Izvor: Blic, 15.Apr.2011, 01:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sud odlučuje čiji je Bedem

NOVI PAZAR - Novopazarski Bedem, kulturno-istorijski spomenik od izuzetnog značaja, postao je predmet sudskog spora. Sud će rešavati ko ima pravo da koristi prostor na Bedemu, gde je pre sedam godina izgrađena diskoteka „Bezistan“. Vlasnik „Lipe“ Ćerim Šemsović tvrdi da je kupovinom ovog preduzeća, u okviru kojeg je i restoran „Bezistan bar“, kupio i diskoteku na Bedemu, dok nekadašnji zakupac bara, koji je napravio diskoteku, ne želi da je prepusti Šemsoviću. U Gradskoj >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << upravi tvrde da je Bedem vlasništvo grada, a da zakupci mogu samo da koriste prostor.

Gradske vlasti su „Bezistan bar" dale na korišćenje „Lipi" 1961. godine, a pre sedam godina je nekadašnji zakupac ovog objekta Ersan Čeli nad barom napravio diskoteku, čija je terasa na Bedemu. Čeli tvrdi da je u ovaj objekat uložio oko 300.000 evra, a da je zakupninu ovog prostora plaćao „Lipi" do 2007. godine, kada je gradska skupština donela odluku da vrati ovaj objekat jer je ovo preduzeće tada bilo u procesu privatizacije, i da ga da na korišćenje JKP „Čistoća", koje inače održava Gradski park.

- Plaćao sam potom zakup „Čistoći", sve dok sud nije pobio ovu skupštinsku odluku, a onda sam prestao jer više ne znam čiji je zapravo ovo prostor. I „Lipa" i „Čistoća" tvrde da je njihovo i oba preduzeća mi traže veliki novac na ime neplaćene zakupnine. Vlasnik „Lipe" nelegalno traži od mene da se iselim iz diskoteke, a ja ću se do kraja boriti da ovo kulturno dobro ne ode u njegove ruke jer smatram da kupovinom restorana nije kupio i prostor nad njim. Žao mi je samo što opština stoji po strani i nemo posmatra šta se radi sa gradskom imovinom. Ova diskoteka se nalazi delom na Bedemu, a delom nad restoranom „Bezistan bar" i fizički su potpuno odvojene celine. To bi isto bilo kada bi neko kupovinom nekog lokala u zgradi smatrao da je kupio i stan iznad ili ceo prvi sprat - kaže Čeli. On tvrdi da će, ukoliko dođe do toga da ga sudski organi prisilno isele iz ovog objekta, u pomoć pozvati građane, ali i navijače Torcide Sandžak, čiji je on predsednik.

- Kao investitor ovog objekta, koji je na gradskom zemljištu, imam pravo prvenstva njegovog korišćenja. Ukoliko „Lipa" uzme ovaj objekat, ostajem bez posla i imovine, kao i bez prihoda od kojih se izdržava moja familija, ali i još 20 porodica - kaže Čeli.

Hivzo Škrijelj, direktor JKP „Čistoća", kaže da je ovo gradsko preduzeće zaduženo za održavanje parka, a da je samim tim i prostor Bedema u njihovoj ingerenciji.

- Mi se ne mešamo u sudski proces između Čelija i Šemsovića jer nam je svejedno ko će koristiti taj prostor. Ko god da ga koristi, mora da plaća zakupninu nama - kaže Škrijelj.

S druge strane, Ćerim Šemsović tvrdi da „Čistoća" neargumentovano smatra da je prostor Bedema njen i da ne može da raspolaže njime.

- Škrijelju je očito neko dao nalog da tvrdi da je Bedem „Čistoćin", bez i jednog valjanog dokumenta kao dokaza. Čeli je imao ugovor o zakupu prostora s „Lipom", a onda se neko iz lokalne vlasti setio da i oni s njim naprave ugovor koji je ništavan i protivzakonit. Taj prostor je jedna celina i neko sada pokušava da je odvoji. Mi ćemo podići krivične prijave svih koji su sklapali ugovore o zakupu s tuđom imovinom. To bi bilo isto kada bi neko moj stan izdao na korišćenje nekom trećem licu, tvrdeći da je stan njegov ili da je kulturno-istorijski spomenik, što je očita otimačina. Nije tačno da neki objekat kao kulturno-istorijski spomenik ne može biti privatizovan, a kome to nije jasno, neka se obrati Agenciji za privatizaciju. Ja sam taj prostor platio i plaćam porez na imovinu. Nisam protiv očuvanja kulturne baštine i hoću da na tom prostoru napravim etnorestoran, uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika - kaže Šemsović. On dodaje da je povređen kao privrednik jer zapošljava oko 400 ljudi, a u Novi Pazar je investirao preko tri miliona evra.

- Kad dođe neki privrednik sa strane, svi skoče da mu pomognu i olakšaju, a ja kao kao lokalni privrednik imam opstrukciju sa svih strana - kaže Šemsović.

Azem Hajdarević, načelnik odeljenja za informisanje u novopazarskoj Gradskoj upravi, tvrdi da privatna lica ne mogu raspolagati spomenicima kulture, već samo grad.

- Zamislite šta bi se desilo s Kalemegdanom u Beogradu kada bi se on privatizovao, a on je, kao i naš Bedem, kulturno-istorijski kompleks od izuzetnog značaja. Gradsko pravobranilaštvo je dužno da štiti imovinu grada, pa tako i ovaj objekat, a verujem da će sve biti rešeno na zakonit i najbolji mogući način. Ranije vlasti su pravile greške, pa su bez razloga davale na korišćenje pojedine objekte preduzeću „Lipa", koje je privatizovano pre dve i po godine - kaže Hajdarević.

Najveći stepen zaštite

Rajko Čubrić, arhitekta konzervator iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu kaže da Bedem poseduje najveći stepen zaštite, jer je proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja.

- Taj prostor koristi „Lipa", ali ona nema vlasništvo nad zemljom, jer je grad vlasnik kompletnog prostora Bedema, kao i parka gde je tvrđava. Vlasnik „Lipe" može da koristi nepokretno kulturno dobro i da ga održava, ali ukoliko želi da promeni delatnost i namenu mora da dobije dozvolu našeg, ali i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture - kaže Čubrić.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.