Izvor: Politika, 08.Sep.2007, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Rusi uče na maternjem, ali ne na ruskom jeziku
Tivat – Sve unosnija trgovina nekretninama, prodaja imanja, stanova i porodičnih kuća strancima odražava se i na demografsku sliku u Crnoj Gori. Nešto što je do pre dve godine bilo nezamislivo, sada je postalo deo crnogorske svakodnevice. Strane registarske oznake luksuznih automobila na drumovima, radijske reklame i bilbordi na ruskom, restorani, agencije, čak i mesečni magazin "Ruska gazeta", koji poslednjih nekoliko meseci redovno izlazi u Budvi. Pored katastarskih knjiga, stranci su >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << se odomaćili i u raznim poslovnim projektima, firmama, kompanijama i poslovnicama koje otvaraju na Crnogorskom primorju. Dominiraju neizbežni Rusi koji prednjače u kupovini nekretnina na crnogorskoj obali od Herceg Novog do Ulcinja. Ribarsko selo Bigova u Donjem Grblju, donedavno popularno odmaralište Beograđana, postalo je uporište ekspanzije Rusa na ovom delu obale, koje ozbiljno konkuriše zaleđu Svetog Stefana ili turističkom naselju Krašići na Luštici.
Više porodica iz Rusije je nakon kupovine kuća i placeva odlučilo da se i nastani u Bigovi. Nekoliko novopečenih stanovnica ovog donjogrbaljskog sela već se i porodilo u Kotoru, kako bi deca dobila crnogorsko državljanstvo. Kako nezvanično saznajemo, ruskom talasu nije mogao odoleti ni najpoznatiji stanovnik Bigove, naš čuveni glumac Bora Todorović koji prodaje svoju vikendicu.
Da Crnogorsko primorje nezadrživo postaje Kazablanka iz čuvenog filma Hemfrija Bogarta u kome su kao u stihu "svi stranci" svedoči i činjenica da je ove školske godine u školama i vrtićima Tivta, Budve, Herceg Novog i Kotora upisano više desetina dece sa stranim pasošima. Najveći talas ruskih doseljenika u Boku, nakon onoga posle Oktobarske revolucije, nije zaobišao ni Tivat. Prozivci učenika u tivatskoj OŠ "Drago Milović" odazvala se ruska devojčica koja od ove godine pohađa drugi i dečak koji je seo u klupu sedmog razreda. Kako saznajemo, roditelji su im kupili kuću na Seljanovu, a nakon toga odlučili da se i nastane u najmanjoj primorskoj opštini. U srednjoj školi "Mladost" ruski tinejdžer je krenuo u treći razred, a područno odeljenje tivatskog vrtića "Bambi" u Donjoj Lastvi ulepšale su dve ruske bliznakinje. Zanimljivo je da Kineza u tivatskim školama još nema, iako su se pre nekoliko godina počeli rađati kosooki Tivćani.
I u Osnovnoj školi "Branko Brinić" u Radovićima mogu se pohvaliti "svojim" Rusima. Jedan je u sedmom, a drugi u osmom razredu krtoljske škole. Iako je jedna od najpopularnijih destinacija za kupovinu nekretnina, kotorske škole ne mogu se pohvaliti brojem stranaca u školama koji je vredan spomena. "Stanove i kuće u Kotoru kupili su uglavnom stariji bračni parovi, pa je to i razlog što nema značajnijeg broja stranih školaraca", tvrde Kotorani. Prosek "kvare" sestre Kira i Frea Nelson čiji se se roditelji iz Londona preselili u Dobrotu. Starija sestra Frea pohađa drugi razred OŠ "Savo Ilić" u Dobroti, a mlađa Kira je u tamošnjem vrtiću.
Najdrastičniji primer menjanja demografske slike učeničke populacije u Crnoj Gori desio se ove školske godine u budvanskoj osnovnoj školi "Stefan Mitrov Ljubiša". Od prvog do osmog razreda znanje u budvanskoj školi od ove školske godine stiče čak 30 malih Rusa, raspoređenih u skoro svim razredima. Među njima je i deset prvaka koji će nastavu pratiti po tzv. starom programu. Prema rečima direktorke Zdenke Grubavčević, Ministarstvo prosvete i nauke zbog toga je označilo budvansku školu kao prvu internacionalnu osnovnu školu u Crnoj Gori.
"Jezik nije prepreka. Mali Rusi bez problema prate nastavu i moramo istaći da su se potpuno uklopili u nastavni proces i okruženje", rekla nam je direktorka budvanske škole. Pored Rusa koji su najbrojniji, školsku 2007/08 godinu u Budvi pohađaće i dva Engleza, jedan Nemac, jedan Korejac, dva Mongola i dva Ukrajinca.
[objavljeno: ]
