Izvor: RTS, 03.Avg.2015, 16:23 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Devojka iz kolone o "Oluji", 20 godina posle
Đurđica Popović, devojka iz kolone, na obeležavanju Dana sećanja na stradanje i progon Srba na mostu kod Sremske Rače podsetiće na svoju sudbinu i sudbinu sunarodnika tokom i nakon akcije "Oluja".
Sa samo devet godina bila je prinuđena da sa članovima porodice napusti Hrvatsku. Sada živi u beogradskoj opštini Grocka i kaže da joj je posebno drago što ove godine Srbija prvi put na dostojanstven >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << način obeležava ovaj događaj i odaje počast žrtvama, prenosi Tanjug.
Porodica Popović prešla je put iz Hrvatske preko Banjaluke, Šimanovaca, Rušnja do Grocke, gde je utočište pronašla u kući jednog rođaka.
Ne želeći da komentariše način na koji godišnjicu "Oluje" slave u njenoj nekadašnjoj domovini, devojka koja je diplomirala na beogradskom Ekonomskom fakultetu i uspešno uplivala u poslovne vode, samo je navela da je to njihov način i put, njihove odluke, deo politike.
Đurđica poručuje da 20 godina posle, smatra da je najbitniji način na koji Srbija tretira događaje u Hrvatskoj iz 1995. godine.
Hrvatsku vojno-policijsku akciju vidi kao zločinačku i kaže da je ulogu govornika na centralnoj državnoj manifestaciji obeležavanja 5. avgusta u Sremskoj Rači prihvatila kako bi se informacije o zločinima koji su se dogodili tokom "Oluje" proširile, jer se o tome malo zna.
"Ponosna sam što ću biti deo toga", ističe Popovićeva, koja je izabrana da govori na manifestaciji nakon što je na internet stranicama objavljen njen tekst napisan 2009. godine – "Sećanje na 'Oluju' nad mojim Krajišnicima", odnosno "Ispovest devojčice iz Like", iz kojeg će i pročitati neke delove.
Devojka iz kolone, kako je najavljuju organizatori centralne manifestacije na kojoj će govoriti i srpski premijer Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, kaže da je životni put njenih prognanih sunarodnika sličan i podseća da se i 20 godina nakon "Oluje" i dalje ne zna za sudbine mnogih Srba, kao i da su ostala nerešena određena pitanja, poput imovinskog.
Svoje rodno mesto u Hrvatskoj, Zalužnicu, Đurđica je bila u prilici da poseti nakon rata, ali sliku koju je ponela nije lepa jer je, svedoči, i dalje tužno i napušteno.
