Izvor: RTS, 04.Dec.2019, 21:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Da li Beograđani diskriminišu južnjake zbog govora
Stanovnici južne i istočne Srbije smatraju da su dvostruko izloženiji diskriminaciji nego u Vojvodini. Prema podacima Povereništva za zaštitu ravnopravnosti, najugroženiji su Romi, zatim žene, a najveća socijalna distanca postoji prema migrantima. Ipak, čak 80 odsto anketiranih odgovorilo je da nisu bili izloženi diskriminaciji.
Diskriminacija je nejednako postupanje prema osobi na osnovu nekog ličnog >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << svojstva, pola, veroispovesti, porekla.
Vranjanci, sa geografske distance, posmatraju perspektive i mogućnosti koje nudi prestonica.
"Stanovnici, recimo, Beograda imaju bolju zdravstvenu zaštitu od nas na jugu Srbije", kažu neki od anketiranih građana.
Neki od Vranjanaca kažu da su najviše diskriminisani zbog govora, pa potom i ostalog. "Beograđani dugo diskriminišu naše južnjake zbog govora", navode oni.
Žene diskriminisane na više načina
U Odboru za ljudska prava smatraju da su žene žrtve porodičnog nasilja, izložene diskriminaciji po više osnova.
"Korisnice nam prijavljuju da postoji diskriminacija u pogledu zapošljavanja, kad poslodavac sazna da je ona recimo žrtva porodičnog nasilja ili je bila žrtva, prosto diskriminišu ženu i ne zapošljavaju je, i na taj način je stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na druge žene", ističe Miroslava Despotović iz Odbora za ljudska prava.
Diskriminacija postoji, ali se teško dokazuje, procesuira se, ali se retko prijavljuje. U Romskom kulturnom centru smatraju da je najbolja zaštita informisanost i prevencija.
"Romi skoro da uopšte ne prijavljuju diskriminaciju kada se dešava. Većina njih i ne zna šta je diskriminacija i zbog toga je možda i ne prijavljuje", rekao je Zvezdan Ramić iz Romskog kulturnog centra.
Najviše diskriminisanih među migrantima
Najveća socijalna distanca, pokazuju rezultati istraživanja Povereništva, postoji prema migrantima. U Prihvatnom centru u Vranju nije bilo primedbi na odnos zaposlenih ni lokalnog stanovništva prema migrantima.
"Ovde sam dve godine i nisam imala loša iskustva, svi su dobri, pričaju sa nama. Još ne mogu da odem u Nemačku, ali nisam kriva ni ja, nije ni Srbija, takva je politika", kaže Sonja iz Avganistana.
Goran Ćirić iz Komesarijata za izbeglice i migracije navodi da može da se govori samo o pozitivnoj diskriminaciji.
"Možemo da govorimo samo o pozitivnoj diskriminaciji migranata, oni su prepoznati kao stranci u našoj državi, uživaju visok nivo prava, imaju pravo na medicinsku zaštitu, deca idu u školu", rekao je Ćirić.
Većina anketiranih, prema podacima Povereništva za zaštitu ravnopravnosti, rad i zapošljavanje vidi kao oblast u kojoj se diskriminacija najčešće ispoljava, sledi socijalna zaštita, zdravstvo i obrazovanje.
