Izvor: Kurir, 20.Jun.2010, 13:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
CUCIĆ: IMOVINA IZBEGLICA NE MOŽE BITI RATNI PLEN
BEOGRAD - Komesar za izbeglice Vlade Srbije Vladimir Cucić izjavio je da imovinska i stečena prava izbeglica i prognanih nisu humanitarno pitanje i ne mogu biti ratni plen.
"Ne možemo se pretvarati da problem ne postoji, jer 42.000 stanova izbeglih Srba u Hrvatskoj, ne mogu biti ratni plen", rekao je Cucić povodom 20. juna, Svetskog dana izbeglica.
"U takozvanom istočnom lageru 350 miliona ljudi je živelo u državnom stanu, što je manje od stanarskog prava u bivšoj Jugoslaviji, >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << pa su svi otkupili stanove", istakao je srpski komesar za izbeglice.
"U Srbiji nikome ništa nije uzeto. U Bosni i Hercegovini je svima sve vraćeno, u Makedoniji to nije bilo ni postavljeno kao problem, Slovenije je uzimala državljanstvo, ali ne stanove", naveo je on.
"Nijedna od zemalja, sem Hrvatske nije svom državljaninu uskratila osnovna prava. To je u stvari suština svih prepreka za završetak izbegličke krize u regionu. Hrvatska je, na žalost, ustanovljavanjem tri različita sistema i niza legalnih prepreka napravila diskriminaciju među svojim državljanima", kazao je on i objasnio da je "u Hrvatskoj bio jedan pravni sistem u područjima posebne državne skrbi, drugi van tih područja i treći na području Podunavlja".
Cucić je podsetio da od decembra 1991. do decembra 1998. godine, oko 40.000 izbeglih Srba nije primalo penzije, u proseku po pet godina, uz obrazloženje da su bili isplaćivani iz parafonda bivše RSK.
"Nije isplaćivana penzija, nego pomoć i nije isplaćivao onaj ko je prihodovao, jer novac je uplaćivan u Penziono-invalidski fond Hrvatske", ukazao je srpski komesar za izbeglice.
On je podvukao da "pravo na penziju nije humanitarno pitanje, već čist dužničko-poverilački odnos, da se stanarsko pravo "ne može kompenzovati stambenim zbrinjavanjem" i da objekti vlasnicima moraju vratiti u stanju u kakvom su bili, a ne bez krova, vrata, prozora...
"Ako je to ratni plen, pa dajte da se kaže", istakao je Cucić.
Ne može se govoriti ni o ozbiljnim naporima Hrvatske u stvaranju uslova za održivi povratak sve dok, kako je kazao, 300 povratničkih naselja nema struju, komunikacije, pristup zdravstvenim službama.
Cucić je naglasio da pitanje prava srpskih izbeglica iz Hrvatske nije stvar odnosa Srbije i Hrvatske.
"Oko 50.000 izbeglih iz Hrvatske je u Kanadi, Americi, Australiji, pa to nije pitanje odnosa Hrvatske sa tim državama. To je isključivo pitanje hrvatske države i veoma mnogo pogađa Srbiju koja godinama nosi teret kao i hrvatski državljani izbegli u Srbiju, zato što im u Hrvatskoj nisu priznata prava", rekao je Cucić.
On je naglasio da "završetak izbegličke krize nije stvar dogovora država, već povrata svih individualnih prava, pri čemu je svaka država dužna da se suoči sa svojim obavezama".
Slučaj Branimira Đokića putokaz
Cucić je kao primer naveo slučaj oficira JNA Branimira Đokića kojem nije vraćen stan u Sarajevu, iako ga je uredno otkupio.
Sud za ljudska prava u Strazburu je pre nekoliko dana obavezao BiH da na ime odštete Đokicu isplati 65.000 evra, a srpski komesar je istakao da je "taj presedan od velike važnosti i za izbeglice iz Hrvatske".
"Ako su Srbiji postavljeni vrlo teški uslovi, i ako ona vrlo odgovorno ispunjava te uslove, suočena s okupacijom dela svoje teritorije i svim drugim teškoćama, a ipak, nekako ide napred, mislimo da problem Poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i ljudska prava u Hrvatskoj ne može da se zove toplički dnevnici, nego povrat prava svima", naveo je srpski komesar za iabeglice.
"Srbija neće smetati bilo kojoj od susednih zemalja, na putu ka Evropi, ali mislimo da niko ne bi smeo sa tim setom nerešenih problema da uđe u Evropsku uniju", zaključio je Cucić.
