Izvor: Radio Slobodna Evropa, 26.Feb.2016, 16:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šaškor: Ima li Hrvatska vladu?

Povremeno hrvatska Vlada djeluje kao prava. Premijer ide na međunarodne skupove i biznis forume, predstavlja obrise novog proračuna. U Bruxellesu sudjeluje na raspravama o britanskom referendumu i izbjegličkoj krizi. Razgovara s poslodavcima, sindikatima, inozemnim izaslanstvima.

Istodobno, Vlada još nije kompletirana. Već treći potencijalni ministar ozbiljno je kompromitiran. U više od mjesec dana nije imenovano niti deset posto zamjenika i pomoćnika.

U Sabor, Vlada >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << praktički ne šalje još ništa. Premijer je izložen javnom poniženju od predsjednice Republike, koja je bez dogovora s njim stavila potpis na razrješenje šefa tajne službe.

Prvi potpredsjednik kandidira potencijalnog ministra branitelja, a da premijera nije konzultirao. Verbalni građanski rat rasplamsao se javnim prostorom, manjine, ideološke i nacionalne, su na udaru, Vlada šuti.

Što se, zapravo, zbiva u Banskim dvorima, teško je razaznati. Ono što se vidi je da Vlada egzistira na barem tri različita razboja. Premijer i ministar financija rade na budžetu, a to znači i ekonomskoj politici za iduće razdoblje. HDZ kao najjača stranka vladajuće koalicije nastoji voditi ukupnu državnu politiku i to najavljuje na stranačkim skupovima. Most kao druga najjača grupacija nastoji vladati resorima za koje se izborila, i usput HDZ-u malo komplicirati život u ostalim oblastima. Ostale manje stranke u koaliciji kao slobodni strijelci razmeću se prijedlozima koji uskoro budu demantirani.

Tako se zemlja nekoliko dana bavila žestokom raspravom o najavljenoj lustraciji, da bi šef HDZ-a uzvratio – ne radimo na takvom zakonu.

Ukratko, Vlada funkcionira kaotično. Na svakom koraku zastajkuje, dogovori su slabi ili nikakvi, koordinacija zapinje, koalicijsko Vijeće za suradnju je blokirano.

Od formiranja nove Vlade prošlo je malo vremena, ponešto se može objasniti uhodavanjem. Ipak, do sada viđeno ne obećava, jer Vlada nema autoriteta, a ako ga nema na startu, teško ga je postići protokom vremena.

Nije problem u različitim mišljenjima, pa i neslaganjima oko krupnih pitanja. U razumnom društvu se raspravlja, dileme se daju javnosti na uvid. Svjedočimo ozbiljnim podjelama u britanskoj vladi oko budućeg referenduma o ostanku u EU, na primjer.

Ovdje je stvar u nečem drugom. Kada nema vizije razvoja društva, kada nema sposobnosti niti za okupljanje onih koji znaju, vlastite maglovite predodžbe plasiraju se kao ozbiljni programi. U ime parcijalnog, stranačkog ili nekog drugog interesa brani se neobranjivo, javnost kontaminira manipulacijama, poluistinama, relativiziraju se opći politički i moralni kriteriji.

Najnoviji je primjer s prijedlogom Tomislava Karamarka da ministar branitelja postane Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a.

Čovjek je prepisao svoj diplomski rad u policijskoj akademiji. Sedamdeset posto teksta doslovni je plagijat. Odluka kojom mu je diploma oduzeta poništena je zbog proceduralne greške. Nastavnici koji su mu bili mentori su kažnjeni, jedan je izgubio posao, i te su kazne na snazi.

Policijska akademija najavljuje obnovu postupka preispitivanja diplome. Brkić se službeno predstavlja kao diplomirani kriminalist. Osim toga, Brkić je 2001. godine, kao šef specijalne jedinice policije, odbio izvršiti zapovijed o uklanjanju barikada na cesti Sinj-Split koju su podigli protivnici hapšenja generala Mirka Norca, kasnije pravomoćno osuđenog ratnog zločinca. Tada je bio smijenjen, ali ga je Karamarko nakon desetak godina vratio na najviše položaje u policiju i potom u stranku.

Nerazjašnjeni repovi ostali su i oko financija, uloge u aferi Karlovačka banka, pogodovanja oko zemljišta u poslovanju Brkićeve supruge i tako dalje.

U kojoj to zemlji Evropske unije takva osoba može biti kandidat za ministra? I o čemu uopće raspravljati? To je kao rasprava utorkom o tome je li utorak ili nije, netko je slikovito ilustrirao.

Kakva je to stranka koja nakon skandala s prvim ministrom branitelja, Mijom Crnojom, koji je morao odstupiti nakon nekoliko dana, predlaže osobu ne manje opterećenu? I pri tom ni u prvom niti u drugom slučaju ne priznaje da tu ima bilo što sporno?

Za Tomislava Karamarka ''moral i poštenje su relativni'' (slučaj Crnoja), a diplomski radovi su ionako ''kompilacija kompilacije'' (slučaj Brkić).

''Ako je Crnoja lopov, onda je HDZ lopovska stranka'', govorio je Karamarko.

Most koji se u slučaju ministra Crnoje jako protivio njegovom ostanku u Vladi, u slučaju Brkića šuti. Kalkulira se da im je glavno bilo udaljiti Brkića od MUP-a, ministarstva koje je pripalo Mostu.

U Vladi je, za sada, ostao ministar kulture Zlatan Hasanbegović, čija filoustaška opredjeljenja, javno izrečena, dobijaju svakog dana nove dokaze.

Vrući krumpir opet je u rukama premijera Tihomira Oreškovića. Za očekivati je novo gubljenje vremena i energije.

Istodobno, čini se da je premijer sklon okupljanju financijskih stručnjaka i stručnjaka za investicije izravno u svom kabinetu i na taj način preuzeti ekonomsko kormilo zemlje.

Možda je to izlaz za osobu koja nema političko zaleđe niti iskustvo, ali vodi li se tako država?

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...