Izvor: Radio Slobodna Evropa, 18.Feb.2016, 14:14 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Karadžiću presuda idući mjesec
Raspravno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zakazalo je izricanje prvostupanjske presude ratnom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za 24. ožujak ove godine.
Presuda će se izreći u 14 sati, a na nju postoji mogućnost žalbe.
Karadžić se tereti po 11 točaka optužnice - za progone koji su u više općina rezultirali genocidom nad Hrvatima i Bošnjacima 1992.godine, za teror nad Sarajlijama kojih je tijekom opsade (1992-1995) ubijeno >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << oko 11.500 ljudi, za genocid u Srebrenici 1995. godine, te za uzimanje međunarodnih promatrača za taoce te iste godine.
U svojim završnim riječima, potkraj rujna 2014. godine, haško tužiteljstvo je zatražilo doživotnu kaznu zatvora za Karadžića, podsjećajući na ratne užase s kojima ga se dovodi u zapovjednu vezu.
Tužitelj: Karadžić se skriva iza srpskog naroda
Haški tužitelj Alan Tiger je naveo kako je Karadžić bio poznat kao lažac i među međunarodnim predstavnicima koji su pokušavali zaustaviti rat. Kao i za vrijeme rata – Karadžić se i u sudnici skrivao iza srpskog naroda, pokušavajući napraviti reviziju onog što se dogodilo.
Podsjećeno je i na užase u logorima u koje je zatočavano na tisuće civila, o čemu su se čula brojna svjedočenja preživjelih tijekom suđenja.
Užasne patnje koje su pretrpjeli preživjeli ostavili su teške posljedice na Bošnjake i bosanske Hrvate pa su prema tužiteljstvu logori bili još jedan element u pokušaju da ih se uništi kao grupe, što ide u prilog optužbi za genocid.
Prema haškoj optužbi Karadžić je kontrolirao opsadu Sarajeva i teror nad njegovim građanima, što je pak koristio kao sredstvo prisile u pregovorima tijekom rata.
U završnici se tužiteljstvo osvrnulo na udruženi zločinački poduhvat i genocidne namjere optuženog u vezi bošnjačkih zarobljenika u Srebrenici, kojih je u toj zaštićenoj zoni prema optužnici pogubljeno najmanje njih 7.000, dok posljednji izvještaji svjedoka stručnjaka tužiteljstvu govore i preko 8000 žrtava.
Optuženi sve poricao
S druge strane Karadžić, koji se branio sam, osporavao je svoju odgovornost za rat i etničko čišćenje predstavljajući sebe i svoje vlasti - kao nacionalno tolerantne.
"Mi smo pazili naše muslimane dok god nisu pucali. I nismo ih terali da idu u vojsku. A Hrvati oko Prijedora i u zapadnoj Krajini su redovno učestvovali u našoj vojsci", govorio je Karadžić.
Iako je odbacivao svoju odgovornost za sve zločine, tvrdeći da su oni bili spontani i počinjeni od strane pojedinaca van kontrole - Karadžić je i poricao broj žrtava u Sarajevu, Srebrenici, kao i drugim oćinama za koje se tereti. Brojevima žrtava, poput 8.000 ubijenih u Srebrenici, se prema njegovoj tezi obrane – manipuliralo.
(Završne riječi u vezi optužbi za genocid u Srebrenici, Youtube)
Suđenje je počelo 2009. godine, no izvođenje dokaza optužbe tek 2010.
Nastavak na Radio Slobodna Evropa...
