Kako je Zastava razvijala naslednika Fiće?

Izvor: B92, 08.Avg.2022, 15:47

Kako je Zastava razvijala naslednika Fiće?

Polovinom 1980-ih mali automobili više nisu bili toliko popularni u Evropi pa se i Zastava dvoumila oko toga da li treba ići u razvoj naslednika Fiće. U saradnji s Yugopapirom vraćamo se u 1984. godinu, kad se još razmišljalo o malom automobilu s dizelskim motorom.

Maj 1984.: Nedavno je objavljena vest da će Plastikara iz Priboja proizvoditi automobilčić od plastike, koji će imati dizel motor, čija potrošnja neće prelaziti 4 l/100 km. Šta o sličnom >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << projektu kažu u Crvenoj zastavi, čiji stručnjaci su svoje projekte dva supermini prvenca ostavili za bolje dane...

Sve se dogodilo u deliću sekunde. Najpre se čuo huk motora ogromnog kamiona, onda škripa mnogobrojnih kočnica, uzvici straha i iznenađenja i sve zbog gotovo neverovatnog i začuđujućeg kretanja jednog malog vozila koje je bez zastoja preseklo magistralu i prošlo ispod teretnjaka, između mnogobrojnih točkova.

Ovo nije detalj iz nekog igranog filma Hitchcocka ili sekvenca iz urnebesnih komedija Bustera Keatona. To je samo deo sinopsisa koji je napisan, kao deo reklame, za novo malo vozilo iz Kragujevca.

Na žalost, ili na sreću vozača i Zastave - ni crtani, a ni "mališa" neće skoro izaći iz tajnog sefa konstruktora. Zašto?

Kao moped

Evropa danas nema mali automobil. Tačnije rečeno, popularna peglica (Fiat 126) kod nas još ima kupaca. U Wolfsburgu je Volkswagen pripremio model Student (3,13 m), koji troši manje od 5 l/100 km. Oba vozila su četvorosedi.

Fiat je najavio proizvodnju novog Topolina, ali izgleda da ni taj projekat neće skoro postati stvarnost. Doduše, mnogi detalji su već poznati. Reč je o prototipu čiji motor je privukao pažnju originalnim rešenjem hlađenja. Tehničari su pošli od poznatog motora "126", koji ima dva cilindra i vazdušno hlađen motor. Izrađen je, tako, jedan derivat tog motora, koji ima mešoviti rashladni sistem. Voda hladi glavu motora, a ostatak je vazdušno hlađenje.

Težina ovog mališana iz Torina iznosi 500 kilograma, dakle, lakši je od Fiće 105 kilograma, ima četiri sedišta, a snaga motora koji se može proizvoditi u dve varijante - od 350 i 500 kubika, iznosi oko 20 KS. Ima i dvoja vrata i trebao bi da podseća prednjim delom na Una. Ali, ruku na srce, ovaj mali automobil nije ono pravo malo vozilo, ispod pola tone težine, s izrazito malom potrošnjom i jeftino, ako je to ikako moguće.

Poznato je, ipak, da mnogi evropski proizvođači imaju već izrađene studije malih modela. Projekti, za sada ostaju samo na papiru.

I u Kragujevcu su dugo radili na projektima malog vozila. Sada je posao okončan. Do mnogih saznanja se došlo, od nekih se rešenja odustalo. Sigurno je jedno: mali automobil neće uskoro izaći ni iz hala kragujevačke fabrike.

Planirana dva "patuljka"

Stručnjaci u Zastavi su ispitivali, kako smo saznali, mogućnost proizvodnje dva prava patuljka.

Veći je dug dva metra i 60 cm, a manji čak metar kraći. Prvi model, što je i razumljivo, podseća na Fiću, širok je nešto manje od metar i po, a visok tek 134 cm. Rastojanje između osovina je 169 cm. Težina ovog dvoseda s mogućnošću za treće sedište je 445 kilograma. Za tu kilažu dovoljan je i motor Fiće, ali je moguće ugraditi i dizel motor, verovatno isti kao što odnedavno planiraju za pogon Plastikare iz Priboja.

Drugi model je prava igračka za odrasle. Motor ima 50 kubika, baš kao moped, a dužina celog vozila je 160 cm, dok je širina 30 cm manja!

Težina kragujevačkog patuljka je 250 kilograma. Potrošnja dizel goriva bi iznosila manje od 3l/100 km. Projektanti kažu da bi ovo vozilo moglo da se kreće brzinom od 60 do 70 km/h. S dva sedišta, ono bi bilo idealno kao drugo, ili čak treće vozilo za porodice u velikim gradovima.

Sve ovo se čini veoma privlačno. Problem je u tome što jedno ovako malo vozilo mora da ima iste tehničke karakteristike bar kao i Fića. U protivnom, ako bi brzina takvog vozila bila manja od 60 km/h, onda bi bile potrebne posebne staze. Jer, dok ovo vozilo štedi gorivo, drugi automobili ga, zbog njegove sporosti u saobraćaju, troše mnogo više.

Osnovni problem je, kažu, u Institutu Zastava, što se zakonskim normativima traži da svako vozilo, koje ima četiri točka, bez obzira na veličinu, mora da zadovolji sve propise o bezbednosti baš kao i najveće vozilo. Uz sve to, motor bi trebao da bude lakši, manji i štedljiviji. Kako onda sve to jedan mali motor može povući?

"Praktično ostaje, na primer, da presečemo Fiću napola, izbacimo zadnja sedišta i tako dobijemo jedan dvosed. Ali zašto da to radimo kad bi cena, zbog malih serija jednog takvog modela, bila previsoka. Nas ručna izrada prototipa košta danas oko pola milijarde starih dinara", čuli smo u Kragujevcu.

Trokolica nije rešenje

Pojava vozila s tri točka nije novost. Na našim ulicama se ponegde još može videti Isetta, jedno takvo vozilo. U Japanu se radi na tome, a jedan studio u Frankfurtu izradio je prototip vozila na tri točka s Hondinim motorom, koji je nazvao moped-auto.

"Istina je da trotočkaš ne spada u automobile. Zato je u prednosti jer ne mora da zadovolji mnogobrojne propise. Međutim, takvo vozilo je opasno za vozača jer bi, praktično, bilo nebezbedno", rekao nam je Zdravko Menjak, direktor Instituta Zastava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.