Da li banke deru provizijom na zajam

D. I. KRASIĆ

15. 05. 2017. u 21:02

Oprečna mišljenja o (ne)zakonitom naplaćivanju različitih naknada. U NBS kažu da je važno da unapred obaveste klijenta o troškovima

Да ли банке деру провизијом на зајам

Foto Nikola Fifić

DOK Udruženje za zaštitu korisnika finansijskih usluga "Efektiva" navodi da sve banke koje su u proteklih 10 godina naplatile naknadu klijentima za odobrenje kredita moraju da vrate taj novac, u Narodnoj banci Srbije tvrde - suprotno.

Udruženje "Efektiva" pozvalo je građane da podnesu tužbe protiv banaka koje su od njih naplaćivale provizije za obradu kredita. Povod za to je presuda Višeg suda u Somboru kojom je potvrđeno da jedna banka treba kreditnom dužniku da vrati 450 franaka na ime naplaćenih troškova prilikom odobravanja stambenog zajma, pošto su ti troškovi - ekonomski neopravdani.

- Zakon o obligacionim odnosima, u članu 1.065, izričito navodi da banke mogu da naplate samo kamatu - navodi Dejan Gavrilović, predsednik "Efektive". - Svi korisnici kojima je banka odobrila zajam u poslednjih 10 godina imaju pravo da podnesu tužbu. Nevažno je da li je kredit stambeni ili gotovinski, da li je dinarski ili je vezan za evro ili franak. Dovoljan dokaz za plaćenu proviziju je ugovor o kreditu.

Da provizije na ime "obrade kreditnog zahteva" ili "puštanja kredita u tečaj" nisu male, očigledno je iz proste računice. Ukupan dug koji građani trenutno otplaćuju bankama iznosi 819 milijardi dinara. Da je provizija svega jedan odsto, a ima i većih, to bi značilo da su banke samo u to ime naplatile osam milijardi dinara, što je trenutno 67 miliona evra.

- Saglasno važećim propisima, svaka banka svoje poslovanje uređuje svojom poslovnom politikom, kojom utvrđuje način i uslove pod kojima pruža određene finansijske usluge pravnim i fizičkim licima - ističu u Narodnoj banci Srbije.

VETAR U LEĐA Dejan Gavrilović iz "Efektive" ističe da NBS ovakvim stavom štiti banke i daje im vetar u leđa.
- Kao kada navode da klijent treba da dobro čita šta potpisuje. Čemu onda služi centralna banka ako se podrazumeva da građanin kao klijent banke mora da bude dovoljno školovan da proceni sve elemente ugovora? - pita Gavrilović.

- Odredbama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga propisana je obaveza bankama da u predugovornoj fazi korisniku pruže informacije i odgovorajuća objašnjenja o uslovima pod kojima banke pružaju usluge.

Takođe, propisano je, između ostalog, da ponuda i ugovor o kreditu, odnosno depozitu, sadrže sve vrste i visine svih naknada koje padaju na teret korisnika finansijskih usluga uz određenje da li su fiksne ili promenljive, a ako su promenljive - periode u kojima će ih banka menjati, kao i vrste i visine drugih troškova, poput poreza, naknada nadležnim organima i slično.

U NBS ističu da su, u skladu sa odredbama člana 16. Zakona o platnim uslugama, obavezni elementi okvirnog ugovora o pružanju platnih usluga, između ostalog, vrsta i visina svih naknada koje pružalac platnih usluga (u konkretnom slučaju banka) naplaćuje korisniku platnih usluga, a ako ih naplaćuje zbirno - i vrsta i visina svake pojedinačne naknade koja čini zbirnu naknadu.

Iz ovoga proizilazi da klijentu banke, pre potpisivanja ugovora o kreditu, moraju biti predočeni svi troškovi i naknade i njihova dinamika promene.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (15)

Miloš

15.05.2017. 21:53

Sramota je da NBS (država) stiti banke (sve su strane) na štetu svojih građana.

Zoran1

15.05.2017. 22:21

Derui to kako, banksteri su daleko bolje zasticeni od belih medveda. Banksteri upravlju svetom preko kupljenih politicara koji rade za njih a ne za narod. Svaki zlocin nad covecanstvom je legalan ako ga cine banksteri.

Vota

15.05.2017. 22:25

na sajtu banke postanska stedionica imate reprezentativni primer refinansirajuceg kredita od 500 000 dinara.pise troskovi dve menice 100 dinara i kredit biro 240 dinara obrada kredita 0 dinara.Moja supruga uzela taj kredit kad joj uplacene pare jos 12500 za obradu kredita 2,5 posto.iako kredit nije refinansiran kod druge banke nego isto kod stedionice.

Goran

15.05.2017. 22:53

Ne NBS već Jorgovanka i kompanija... Kao i u ratu iza zločina stoji ime tako i u bankarskom sistemu ima ime. Nije Srbija kriva već oni koji upravljaju...

Francesco

15.05.2017. 23:27

Čuj "da li"? Pa vi niste pod vaser vagu. Strane banke i postoje zbog toga da deru građane Srbije (bar onaj manje inteligentni deo populacije), a NBS postoji samo iz razloga što su strane banke pristune u Srbiji. Kao ajde neka i njih neka se malo ogrebu da se Srbi patrJiote ne bune previše (valjda misle da kinta ostaje u Srbiji), neka štede u NBS, a mi ćemo da poberemo kajmak, a njima šta ostane. Vuk sit, a ovaca nikad više nije bilo, čak su i preko broja. Mada se ovce nikada ne broje.

Jovan M

15.05.2017. 23:56

Oprostite, i ja da imam platu 800.000,00 dinara stao bi na stranu stranih banka. Razlog zašto je NBS na strani banaka je potpuno jasan.Odavno pokušavam da ubedim sve oko sebe da banka sme i mora da naplaćuje samo kamatu i apsolutno ništa više. Zamislite da kupite u prodavnici jogurt, mleko i hleb a onda Vam na kasi obračunaju još 1 % na ime odobravanja kupovine i računa.Svi troškovi, osim kamate su zelenaštvo i najcrnji kriminal i otimačina. Pod zaštitom države (NBS).

crno-beli svet

16.05.2017. 06:29

Kako nije sramota ovu polupismenu Jorgovanku,partijskog guvernera,da iznosi ovakve gluposti.PO ZAKONU NE MOZE DA SE NAPLATI NISTA SEM KAMATE,a onda sledi tumacenje NBS da banka mora da predoci sve troskove klijentu.Znaci zabranjeno je voziti pod dejstvom alkohola,ali ako sam ja obavestio saobracajce da cu voziti pijan,e ONDA JE TO DOZVOLJENO.Strasnooo,gde mi zivimo.

pedja

17.05.2017. 01:14

@crno-beli svet - Briga je!!Ima platetinu od 7000 evra, zeta ubacila kao nekakvog sekretara u nasu ambasadu u Rimu, iako je za to nekvalifikovan, a i sama je tzv. doktor necega, a skole je zavrsila u Pristini...Sramno je sta radi nas NBS, dok su za npr. CHF kredite u Hrvatskoj, vlasti stale uz korisnike, sto su potvrdili i sudovi. Kod nas NBS i vlast saradjuju zajedno sa bankarskim lihvarima u pljaci naroda...

Zare

16.05.2017. 06:46

I treba da deru.Banke nisu socijalne ustanove.Gamad misli da uzme kredit,a inflacija da ih ucini bezvrednim..Kao za vreme Milosevica,U ugovorni odnos sa bankom stupa se dobrovoljno,a to sto se neki pametnjakovici prave blesavi,pa bi da izvrdaju placanje na sve nacine,njihov je problem.Vrlo dobro su znsli sta i po kojim uslovima podpisuju,a posle bi da muvaju.E pa nece moci.Glasali ste,i dobili upravo ono sto ste glasali.Ni manje ni vise.

QQ-LELE

16.05.2017. 06:48

Neke strane banke imaju obradu ostatka duga svake godine od 1%. ali najveca prevara je NKOSK, zasto oni uzimaju od 1,5-2 %. ako sam ja stavio hipoteku na stan. I ako ne placam svoje rate ,oni placaju banci moje rate dok se ne proda stan. i posle banka naplati svoje ,od prodaje. To je cista kradja para.

Obligacije su cudo

16.05.2017. 07:50

Problem je u cl. 1066 stav 2 Zakona o obligacionim odnosim.Ugovorom o kreditu utvrdjuje se iznos, kao i uslovi davanja, koriscenja i vracanja kredita.Znaci da pod uslovi davanja ulaze one razne stavke bankarske-zelenaske , provizija, odrzavanje ,naknade ... i ostalo za njihove vanredne prihode plus kamata.

tomkarlo

17.05.2017. 23:38

Pa normalno je da klijent čita i prihvata ugovor. Ne može umesto njega to da radi neki državni subjekt. To je takva besmislica da klijenti banke nisu znali da postoje troškovi.