Hrvatska može da se nazove ekonomskim liderom zapadnog Balkana, mada ekonomisti veruju da bi Srbija u budućnosti mogla postati regionalni privredni centar.
Ključna prednost Hrvatske u odnosu na Srbiju, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju je što je ona najbliža članstvu u EU, a zanimljivo je da je odnos snaga sličan kao i pre dvadeset godina kada su sve ove zemlje, sa izuzetkom Albanije, bile pod jednom kapom.
Aleksandar Miloradović, predstavnik Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), kaže za da se u uslovima krize pokazalo da Srbija ima jednu od „najžilavijih”, ako ne i najžilaviju ekonomiju u regionu.
"Čak je i slovenačka ekonomija, koja je deo evropskog sistema, imala veći pad bruto domaćeg proizvoda. Takođe, mi smo i jedina zemlja regiona koja ima fluktuirajući devizni kurs, zbog čega nam ova dešavanja na dugi rok povećavaju konkurentnost. Ipak, lider je definitivno Hrvatska iako mi možda imamo bolju perspektivu", ističe Miloradović.
Liljana Weissbarth, predsednica uprave društva „Weissbarth i partneri” iz Hrvatske kaže da pravog lidera regiona nema, već samo mogućih kandidata.
"To mogu biti jedino Hrvatska i Srbija, ostale zemlje su prema stepenu razvoja i veličini ekonomije znatno ispod. Činjenica je da Hrvatska ima znatno viši BDP, ali finansijske institucije su za Srbiju prognozirale više stope rasta u budućnosti. Mislim da Beograd zbog svoje veličine ima šansu da postane mesto u kojem su ili će biti smešteni regionalni centri i predstavništva velikih globalnih kompanija", uverena je Weissbarth.
Srbija ne može da se pohvali konkurentnim tržištem
Činjenica je, međutim, da je na poslednjoj listi konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma prošle godine, Srbija pala za osam mesta. Hrvatska je standardno bila daleko ispred, ali je zato, suprotno praksi, Makedonija izbila tri mesta ispred Srbije baš kao i Crna Gora. Iza su ostale Bosna i Albanija.
"Da se čovek rasplače kad vidi pokazatelj odliva mozgova gde smo od 133 zemlje na listi, mi na pretposlednjem mestu", ističe Mlađen Kovačević, redovni član Akademije ekonomskih nauka.
On tvrdi da je Srbija u poređenju sa okolnim zemljama pre dvadeset godina imala mnogo bolju perspektivu, ali je nije iskoristila. Koncept reformi, veruje, bio je potpuno pogrešan.
"Prebrzo otvaranje prema svetu i liberalizacija uvoza su ključni defekti ovdašnjih reformi. Mislili smo da što se pre po svaku cenu otvorimo, to ćemo biti pre u Evropskoj uniji, ali je to samo uništilo domaći izvoz. Mi imamo prosečne carinske stope od 4,5 odsto što je na nivou najrazvijenih zemalja sveta, o zemljama susedima da i ne govorim. To ubija domaći proizvod. Pa, jedna Australija ima prosečne stope od osam odsto", objašnjava Kovačević.
Prednost Srbije saradnja sa Rusijom, mana nedostatak strategije i nestabilnost kursa
Na pitanje šta danas Srbiju izdvaja od ovih zemalja da li ima nešto u čemu smo nedostižni za bivše bratske republike, Vladimir Gligorov saradnik Bečkog ekonomskog instituta odgovara: "Srbija se izdvaja po potpunom nedostatku strategije i u političkom i u razvojnom smislu. Sve se čini kratkoročno i smer se menja svaki čas. Tako je već dvadeset godina i izdvaja nas u negativnom smislu. Pozitivne karakteristike je teško naći - kaže Gligorov.
Ipak, ekonomista Liljana Weissbarth iz Hrvatske veruje da je Srbija u odnosu na Hrvatsku privlačnija stranim investitorima zbog veličine tržišta. Podseća da je u kriznoj godini naša privreda zaista bila izdržljivija od komšijske.
"Prednost daju i dobri odnosi s Rusijom. Slabosti su visok budžetski deficit, izrazita nestabilnost kursa i nedovoljne investicije u modernizaciju infrastrukture", ističe Weissbarth.
Stručnjaci su, sa druge strane, saglasni u oceni šta Hrvatsku čini liderom i koje su njene prednosti u odnosu na nas. To su viša kupovna moć stanovništva, očekivane pogodnosti od ulaska u Evropsku uniju, najverovatnije početkom 2012. godine, turizam i moderna infrastruktura. Ipak, i ona ima svojih boljki.
"Slabosti su preveliki uticaj države na privredu kroz glomaznu i skupu administraciju, prezaduženost korporativnog sektora u inostranstvu, unutrašnja nelikvidnost i veliki trgovinski deficit zbog precenjenog kursa domaće valute. Tu je i prevelika zavisnost od trgovine i usluga usled propadanja industrije i poljoprivrede", objašnjava Weissbarth.
Gligorov veruje da će u budućnosti Hrvatska morati da menja strategiju razvoja, ali to će to činiti kao članica EU, i to je veliki plus.
"Crna Gora ima jasne komparativne prednosti i strategija razvoja nije problem, već kako je finansirati sada kada je kriza. Ona bi relativno brzo mogla da se približi EU i tako dođe do sredstava", ističe Gligorov.
Naš sagovornik kaže da privreda Makedonije mnogo zavisi od razvoja drugih zemalja u regiji, a svi se slažu da se Albanija sporo razvija decenijama unazad i da je pitanje da li će doći do ubrzanog razvoja u budućnosti.
"Bosna i Hercegovina se suočava sa unutrašnjim sukobima i to je veoma veliki ograničavajući činilac. Za tu zemlju bi izgradnja infrastrukture i ulaganje u energiju bili od najvećeg značaja, ali to zahteva jedinstvenu strategiju, a nje nema", navodi Gligorov.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kinesko ministarstvo trgovine saopštilo je da će zabraniti nekim američkim kompanijama uvozne i izvozne aktivnosti vezane za Kinu, uključujući prodaju oružja Tajvanu, i zabraniti im nove investicije u Kini.
Uprkos rastućem standardu i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je i dalje loša - cene i stanovanja i opštih troškova života stalno rastu, piše nemački novinar.
Gotovo svaki ruski naftni tanker koji je pod sankcijama stoji nekoliko meseci nakon uvođenja ograničenja, što pokazuje kako sankcije SAD mogu da poremete lanac snabdevanja ruskom naftom.
Prestolonaslednik Saudijske Arabije, princ Mohamed bin Salman obećao je tokom današnjeg video razgovora sa japanskim premijerom Fumiom Kišidom stabilne isporuke nafte Japanu, saopštilo japansko ministarstvo spoljnih poslova.
Hrvatska narodna banka (HNB) saopštila je danas da je prošle godine evidentirala blizu 5.000 falsifikovanih novčanica evra u vrednosti od preko 300.000 evra.
Prosečna martovska neto plata u Hrvatskoj iznosila je 1.326 evra, što je nominalno više za 6,3 odsto, a realno za 5,4 odsto u odnosu na februar, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).
Nakon rasta u februaru, nemački ugostitelji su u martu opet poslovali slabije. Promet je realno opao za 2,4 odsto, a nominalno za 1,5 odsto, saopštio je u utorak Savezni zavod za statistiku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Njujorka i istakao da je svetinja koju brani 100 puta važnija i od njega i od svih naših političara.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 22. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
U Kini je otkriven novi fosil dinosaurusa iz perioda krede - Psitakosaurusa - biljoždera veličine psa da kljunom koji liči na papagajski, a njegova retko dobro očuvana koža otkriva evoluciju kože pernatih dinosaurusa.
Italijanski plesač koji živi u Velikoj Britaniji, najpoznatiji po nastupima u TV emisiji "Strictly Come Dancing", Đovani Pernice, suočio se sa brojnim optužbama za nedolično ponašanje na radnom mestu nakon što su ga plesačice optužile za "užasno" ponašanje.
Humoristička serija Princ iz Bel Era (The Fresh Prince of Bel-Air), koja se prikazivala od 1990. do 1996. godine, pomogla je Vil Smitu da postane jedna od najtraženijih holivudskih zvezda.
Poslednji podaci monitoringa alergenog polena u Beogradu pokazuju da je zabeleženo prisustvo čak 17 vrsta polena drveća, a ranije su počeli da cvetaju korovi i trave.
Muzička drama Emilija Perez na španskom jeziku u kojoj glume Zoe Saldana, Selena Gomez i Karla Sofija Gaskon dobila je devetominutne ovacije, najveće do sada na ovogodišnjem Kanskom festivalu.
Gruzija je pred rizikom da bi mogla da se vrati u političku nestabilnost ili čak u haos koji je ostavio ožiljke u ranim decenijama postsovjetske nezavisnosti.
Komentari 20
Pogledaj komentare