Prijedlog o prodaji grčkih ostrva uvredljiv

07.03.2010. / 19:17

ATINA, Više od 2.000 većinom nenaseljenih ostrva u Egejskom i Jonskom moru čine oko jednu petinu površine Grčke. Političari iz Hrišćanske demokratske unije (CDU) i Partije slobodnih demokrata (FDP) zatražili su od Atine da, u cilju savladavanja dužničke krize, proda državnu svojinu, uključujući i ostrva.
„Kada ste pred bankrotom, sve što imate morate da pretvorite u novac“, izjavio je za njemački list „Bild“ Jozef Šlarman, predsjednik Udruženja srednjeg staleža partije CDU.
 „Grčka posjeduje zgrade, preduzeća i nenaseljena ostrva, koja mogu da posluže za otplatu duga“, dodao je on.

Predsjednik Podmlatka parlamentarne frakcije „Unija“ Marko Vandervic izjavio je da je povjerenje u Grčku ozbiljno poljuljano.

Frank Šefler, finansijski stručnjak iz FDP-a, zatražio je od kancelarke Angele Merkel (CDU) da grčkom premijeru Jorgosu Papandreuu, koji u petak posjetio Berlin, ne uliva nade da će njegova zemlja dobiti finansijsku pomoć.

 „Kancelarka ne smije da krši zakon. Ona mora da ostane čvrsta i ne smije da obećava Grčkoj pomoć“, izjavio je on. „Grčka država mora potpuno da se odrekne udjela u preduzećima, kao i da proda svoje posjede, na primjer, nenastanjena ostrva.“

Ovi zahtjevi su izazvali veliki revolt, jer podsjećaju Grke na njemačku okupaciju za vrijeme Drugog svjetskog rata. Predsjednik Ljevice Lotar Biski zatražio je od kancelarke Angele Merkel da se javno izvini grčkom premijeru Jorgosu Papandreuu zbog najnovijeg incidenta.

 „Gospoda iz Unije i FDP-a su vjerovatno zaboravili ko je posljednji pokušao da osvoji grčka ostrva. Ovakav prijedlog iz Njemačke kod mnogih ljudi u Grčkoj budi užasne uspomene“, rekao je on, ističući da su njemački vojnici tada počinili masakr nad civilnim stanovništvom.

Glavni ekonomista Evropske centralne banke Jirgen Štark je uvjeren da će novi program strogih mjera štednje koji je uvela Grčka donijeti rezultate.

 „Grci su se odlučili na veliki korak, koji značajno prevazilazi granice zadatih ciljeva“, izjavio je on za list „Velt“. On je u prošli ponedjeljak zajedno sa komesarom EU za ekonomska pitanja Olijem Renom otputovao u Grčku da bi sa vladom razmatrao program štednje ove sredozemne države.
Programom je, između ostalog, predviđeno povećanje poreza na dodatu vrijednost za dva procentna poena, povećanje poreza na alkohol i duvan i smanjenje plata u javnom sektoru.

Grčka štampa je u četvrtak za zaprepašćenjem reagovala na najavu trećeg programa mjera štednje kako bi se smanjili ogromni dugovi zemlje, koji iznose oko 300 milijardi evra. U mnogim listovima je izražena bojazan od izbijanja nemira i laganog odumiranja tržišta. „Neka nam Bog pomogne“, piše konzervativni list „Apogevmatini“, upozoravajući da neće biti novca za potrošnju. Mogli bi da „odumru“ ne samo trgovci na malo, već i srednji sloj, kaže se u tekstu.

Vladi blizak list „Etnos“ ocjenjuje da će „mračni tunel“ beskonačne štednje trajati najmanje tri godine.