CRNI JANUAR: Liste čekanja za sahrane!

B. CARANOVIć - B. RADIVOJEVIĆ

21. 01. 2017. u 20:31

Drastično povećan broj preminulih u Beogradu tokom prvih dvadeset dana 2017. godine. Umesto uobičajenih 55 ispraćaja na dan, ove zime i do 70. Sahranjuju i nedeljom

ЦРНИ ЈАНУАР: Листе чекања за сахране!

JANUAR nikad crnji! Samo za prvih 20 dana ovog meseca, na 10 beogradskih grobalja sahranjeno je 1.065 ljudi, što inače odgovara mesečnom proseku u prethodnim godinama! Koliko su radnici beogradskog JKP "Pogrebne usluge" prezaposleni ovih dana, govori i podatak da su počeli da sahranjuju i nedeljom, što nikada nije bila praksa. Osim toga, prvi put u istoriji ovog komunalnog preduzeća, 35 ljudi ispraćeno je i na Božić!

Kako u JKP "Pogrebne usluge" navode, godišnje se obavi oko 12.600 do 13.000 sahrana, ili u proseku oko 40 na dan. Naglašavaju i da je povećana smrtnost u Beogradu, od 15. decembra do kraja januara, bila redovna pojava u proteklim godinama. Ove zime, taj broj, međutim, veći je nego ikada.

- Krajem decembra 2016. godine i u prvoj polovini 2017. godine, imamo znatno veći broj sahrana od uobičajenog - tvrde u ovom preduzeću. - Rekordnih 69 sahrana obavljeno je u petak, 6. januara. U narednim danima, zaključno sa jučerašnjim, zakazivano je od 65 do 70 sahrana.

Po rečima naših sagovornika iz "Pogrebnih usluga", kao osnovni razlozi za povećanu smrtnost svake zime, u decembru i januaru, smatraju se praznična i slavska veselja, kojih je tada najviše, ali i hladno vreme, prehlade i grip. Oni se obično javljaju u kombinaciji sa povećanim konzumiranjem hrane i alkohola tokom prazničnih proslava.

- U tim kritičnim danima broj sahrana se povećavao na oko 55 dnevno - kažu u ovom preduzeću. - Od 1. novembra do 20. januara prošle zime, na grobljima u našoj nadležnosti, obavljene su 2.764 sahrane, dok je za isti period ove sezone bilo 3.316 ispraćaja.

ZALEĐENA ZEMLjA ČINjENICA je i da je radnicima gradskog pogrebnog preduzeća neophodno duže vreme za pripremu grobnog mesta za sahranjivanje, zbog zaleđenje zemlje. Kažu, međutim, da je ovaj problem uobičajena zimska muka i da je u dugogodišnjem iskustvu ove službe i sahranjivanje tokom zimskog perioda.

Porast broja smrtnih slučajeva lekari objašnjavaju i činjenicom da tokom zime, naročito kada je temperatura "u debelom minusu", lakše otkazuje srce: naročito su ugroženi pacijenti sa anginom pektoris, a danak u životima uzimaju i komplikacije izazvane gripom.

Na hladnoći se krvni sudovi, objašnjavaju lekari, skupljaju i postaju manje elastični, a ako su već oštećeni i zakrečeni nagomilanim plakom, lakše pucaju. Usled toga dolazi do infarkta srca ili mozga, a jedan od uzroka ove patologije svakako je i hipertenzija, jer zimi, baš zbog sužavanja krvnih sudova, pritisak se kod hipertoničara teže drži pod kontrolom. Zato se pred ovo godišnje doba pacijentima sa hipertenzijom i savetuje da obavezno posete svog lekara, kako bi se pojačala terapija, ali ni to nije garancija da će se izbeći rizik od prevremene smrti.

Sa druge strane, epidemije za posledicu uvek imaju takozvani višak smrtnosti. Prema zvaničnim podacima, ove sezone, usled komplikacija gripa, zvanično je preminulo šestoro obolelih.

Broj smrtnih slučajeva je, navode epidemiolozi, realno, ipak, mnogo veći nego što se zvanično evidentira. Procenjeni broj umrlih u epidemijama gripa kao višak smrtnosti u Srbiji je oko 500, ali se ove smrti ne registruju kao povezane sa gripom.


NA BOŽIĆ 35 POGREBA

VEĆ godinama, kažu u "Pogrebnim uslugama", po pravilu se ne zakazuju sahrane nedeljom, a ni prvog dana državnog praznika. I ova praksa morala je ove zime doživeti presedan. Čak 35 sahrana bilo je na Božić, a pogrebnici su prinuđeni i da ispraćaje za kremaciju obavljaju i nedeljom. Pritisak je, tvrde, veliki, a dopremanje preminulih lica u gradsku kapelu u Deligradskoj iz gradskih bolnica i dalje je povećan. Zato očekuju veliki broj sahrana i u narednom periodu.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Miro Markovic

22.01.2017. 01:58

Prirodna smrt je deo zivota i zbog toga ne bismo trebalo da nju shvatamo kao veliku tragediju. Znam da ovo moze da naljuti nekoga, posebno ako smrt nastupi pre vremena ili nekom nesrecom. Tu mi ne mozemo nista da uradimo. Ali ima nesto sto svi mozemo da radimo svakoga dana; postujmo jedni druge, volimo svoje drugove, porodice, saradnike na poslu pa i nase komsije. Pomozimo svakome kada treba i sve ce da bude lepo i prijatno.