Pored Hrvatske, svoje zahteve za davanje zelenog svetla za otvaranje poglavlja 23, Srbiji bi uskoro mogle da isporuče i Bugarska i Rumunija.
Rumunija i Bugarska dale "tihu podršku" Hrvatskoj; Foto: Thinkstock
Iz Bukurešta i Sofije takođe insistiraju da se ovde poboljšaju prava njihove manjine, a Rumuni dodatno traže i rešavanje "vlaškog pitanja" i sigurna mesta za svoje predstavnike u parlamentu.
Prema informacijama "Novosti", ove dve zemlje jedine su članice EU koje su dale "tihu podršku" Zagrebu, čiji su emisari nedeljama lobirali u evropskim prestonicama, iznoseći argumentaciju da Srbija ne treba da otvori poglavlje o pravosuđu i vladavini prava dok ne ispuni tri njihova uslova: ukine zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, ne poboljša položaj hrvatske manjine i u potpunosti ne ispuni saradnju sa Haškim tribunalom.
Bugari i Rumuni takođe sada iz fioka vade svoje stare zahteve, pre svih, da se poveća učešće njihovih predstavnika u svim organima državne uprave u Srbiji.
Oni su, za razliku od Hrvata, spremni na kompromis - da u slučaju velikog pritiska najmoćnijih članica EU ipak glasaju za otvaranje poglavlja 23, ali da se njihovi zahtevi ugrade u prelazna merila i ispune tokom procesa pregovaranja.
Iz Beograda poručuju da će Srbija nastaviti da vodi dobrosusedsku politiku i da će u bilateralnim razgovorima pokušati da reši sva otvorena pitanja koja ima sa komšijama.
Ministar rada Aleksandar Vulin u četvrtak je rekao da se Srbija neće obazirati na hrvatsku politiku, da će naša zemlja biti dobar sused i da će voditi računa da se očuva regionalna stabilnost:
- Nas zanima stav Evropske komisije - da li smatra da Srbija treba da bude član evropske zajednice.
Od tog odgovora zavisi i dalja politika i ponašanje Srbije.
Vrati se na kategoriju Nacionalne vesti
Vulgarni, uvredljivi i komentari u kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje, neće biti objavljeni. Mišljenja izneta u komentarima su privatna mišljenja autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije OK Radija.