Hrvatska je Vlada konačno pokrenula niz akcija i mjera za spas hrvatskog gospodarstva, jedna od njih su i Fondovi za gospodarsku suradnju te, uz jamstva države, povoljniji krediti posrnulim tvrtkama.
Za pokrenute akcije Vlada je dobila i javnu podrsku oprbe, no, neovisni ekonomisti i analitičari upozoravaju da treba pričekati i realizaciju pa tek onda vidjeti je li riječ o još jednom političkom manevru i “kupovanju vremena” ili prvim pravim projektima za izlazak iz krize u kojoj je u Hrvatskoj, samo u posljednjih pet mjeseci prošle godine, bez posla ostalo oko 45 tisuća ljudi.
U spas gospodarstva i radnih mjesta hrvatska država ulaže 10 milijardi kuna i to kroz tri modela: povoljnije kredite koji će se tvrtakama dijeliti naaukcijama Hrvatske banke uza obnovu i razvoj (HBOR), jamstveni Fond koji će jamčiti za investicijeke projekte, a osnovat će se i Fondovi za gospodarsku suradnju u kojima će sudjelovati i država.
Ministar financija Ivan Šuker: „Na kunu privatnog kapitala, koju upravljači Fonda nađu, država će dati svoju kunu i tako najviše do milijardu kuna“
Natjeacti se mogu sve tvrke koje su u krizu zapale nakon srpnja 2008. godine i muku muče s likvidnošću. Novac je osiguran iz trenutne dobre likvidnosti poslovnih banaka i odlukom središnje, Hrvatske narodne banke, da smanji obavezne rezerve.
PREKASNO ZA ODLUKU
Hrvatska oporba, uključujući i najaveći SDP ,podržava Vladine mjere, a SDP-ov ekonomski stručnjak Slavko Linić javno je to sinoć demonstrirao i u emisiji “Otvoreno” Hrvatske Televizije pružajući ruku ministru Šukeru, a ponovio iza RSE:
„Mislim da će taj program, vjerojatno, biti uspješan, da ga se može provesti i da će biti dovoljno ozbiljnosti u realizaciji tog programa.“
Novinarka Jutarnjeg lista Branka Stipić godinama prati gospodarska kretanja u Hrvatskoj puno je suzdržanija.
„Onaj tko je do sada preživio”, kaže Stipić, “jači je od svake krize,a onaj tko nije i ne treba mu kredit”.
“Sama ideja je fantastična , ali, na žalost, nije stigla u 5 do 12 nego puno prekasno, zato što je, na žalost, tijekom prošle godine puno tvrtki otišlo pod led, ili su na rubu umiranja i one više uopće i ne mogu biti kandidati za kredite takve vrste.“
Evo kako Vladine mjere spasa opisuje nezavisni ekonomist dr Guste Santini:
„Radi se de facto da su po kriterijima poslovnih banaka iskorišteni kreditni kapaciteti i banke nisu više spremne kreditirati i onda utrčava Centralna banka (HNB) da riješi svoj problem deflacije i kaže ' ja sam spremna osloboditi odredjena sredstva jer je nastuplila deflacija ' ali banke joj odgovaraju 'ali,mi nećemo plasirati kredite' zato jer su super likvidne.A onda veli Središnja banka 'ajmo,lijepo pozvati državu' ' i država, naivna 'ko beba' , uletava u priču. I ,de facto, država kaže mi ćemo garantirati i sami se uključiti u financiranje gospodarstva .Mislim da je to mjera koja više potsjeća na samoupravno sporazumijevanje i dogovaranje nego li na tžišni način privredjivanja.“
„Drugi je problem što se još ne vide kriteriji za dodjelu tih kredita i ljudi se opravdano boje ,poučeni svim našim aferama iz prošlosti ,da će ti krediti završiti u rukama onih koji su, eto,sada u nevolji,a koji su oduvijek bili 'mili' vlasti i vladajućim strukturama “, kaže novinarka Stipić
BITNA SU PRAVILA IGRE
Profesor ekonomije na zagrebačkom Pravnom fakultetu dr Mladen Vedriš kaže:
„Pa,j a bih rekao da treba vidjeti kakav će biti put od najave do realizacije. Prvi dio, koji je relativno jednostavniji i koji će ići putem kredita kroz HABOR, koji olakšava poziciju tvrtki na inozemnim tržištima, kod kuće, koji diže razinu likvidnosti, to će imati neposrednije i brže učinke. Drugi dio koji govori o Fondovima za gospodarski spas, obnovu, ili kako god se zovu, to će zahtijevati i stvaranje jedne nove infrastrukture koje u Hrvatskoj još nema. Osim toga, tu su vrla bitna pravila igre , dakle, da zaista tvrtke koje su zbog više sile, gubitka tržišta , prvenstveno zbog svjetskih poremećaja došle u krizu da se njima potpomogne, a drugi je faktor, naravno,očuvanje zaposlenosti.“
Branka Stipić :
„ Na žalost, svima se čini kako je ova akcija, prije svega, jedna politička akcija kojom Vlada želi pokazati da se ozbiljno brine i da nešto radi“
Dr Guste Santini:
„Ja nisam nigdje čuo da govore o povećanju nacionalne dividende.Ja sam čuo da su ti krediti u funkciji čuvanja radnih mjesta,e sad, ne znam kako misle očuvati radna mjesta s 10 milijardi na milijun i pol zaposlenih.To mi nije jasno ,mislim da je to 'kap u pustinji' i da će to naprosto-ispariti.“
Za pokrenute akcije Vlada je dobila i javnu podrsku oprbe, no, neovisni ekonomisti i analitičari upozoravaju da treba pričekati i realizaciju pa tek onda vidjeti je li riječ o još jednom političkom manevru i “kupovanju vremena” ili prvim pravim projektima za izlazak iz krize u kojoj je u Hrvatskoj, samo u posljednjih pet mjeseci prošle godine, bez posla ostalo oko 45 tisuća ljudi.
U spas gospodarstva i radnih mjesta hrvatska država ulaže 10 milijardi kuna i to kroz tri modela: povoljnije kredite koji će se tvrtakama dijeliti na
U spas gospodarstva i radnih mjesta hrvatska država ulaže 10 milijardi kuna, kroz tri modela...
Ministar financija Ivan Šuker: „Na kunu privatnog kapitala, koju upravljači Fonda nađu, država će dati svoju kunu i tako najviše do milijardu kuna“
Natjeacti se mogu sve tvrke koje su u krizu zapale nakon srpnja 2008. godine i muku muče s likvidnošću. Novac je osiguran iz trenutne dobre likvidnosti poslovnih banaka i odlukom središnje, Hrvatske narodne banke, da smanji obavezne rezerve.
PREKASNO ZA ODLUKU
Hrvatska oporba, uključujući i najaveći SDP ,podržava Vladine mjere, a SDP-ov ekonomski stručnjak Slavko Linić javno je to sinoć demonstrirao i u emisiji “Otvoreno” Hrvatske Televizije pružajući ruku ministru Šukeru, a ponovio iza RSE:
„Mislim da će taj program, vjerojatno, biti uspješan, da ga se može provesti i da će biti dovoljno ozbiljnosti u realizaciji tog programa.“
Novinarka Jutarnjeg lista Branka Stipić godinama prati gospodarska kretanja u Hrvatskoj puno je suzdržanija.
„Onaj tko je do sada preživio”, kaže Stipić, “jači je od svake krize,a onaj tko nije i ne treba mu kredit”.
“Sama ideja je fantastična , ali, na žalost, nije stigla u 5 do 12 nego puno prekasno, zato što je, na žalost, tijekom prošle godine puno tvrtki otišlo pod led, ili su na rubu umiranja i one više uopće i ne mogu biti kandidati za kredite takve vrste.“
Evo kako Vladine mjere spasa opisuje nezavisni ekonomist dr Guste Santini:
„Onaj tko je do sada preživio jači je od svake krize,a onaj tko nije i ne treba mu kredit”
„Radi se de facto da su po kriterijima poslovnih banaka iskorišteni kreditni kapaciteti i banke nisu više spremne kreditirati i onda utrčava Centralna banka (HNB) da riješi svoj problem deflacije i kaže ' ja sam spremna osloboditi odredjena sredstva jer je nastuplila deflacija ' ali banke joj odgovaraju 'ali,mi nećemo plasirati kredite' zato jer su super likvidne.A onda veli Središnja banka 'ajmo,lijepo pozvati državu' ' i država, naivna 'ko beba' , uletava u priču. I ,de facto, država kaže mi ćemo garantirati i sami se uključiti u financiranje gospodarstva .Mislim da je to mjera koja više potsjeća na samoupravno sporazumijevanje i dogovaranje nego li na tžišni način privredjivanja.“
„Drugi je problem što se još ne vide kriteriji za dodjelu tih kredita i ljudi se opravdano boje ,poučeni svim našim aferama iz prošlosti ,da će ti krediti završiti u rukama onih koji su, eto,sada u nevolji,a koji su oduvijek bili 'mili' vlasti i vladajućim strukturama “, kaže novinarka Stipić
BITNA SU PRAVILA IGRE
Profesor ekonomije na zagrebačkom Pravnom fakultetu dr Mladen Vedriš kaže:
„Pa,j a bih rekao da treba vidjeti kakav će biti put od najave do realizacije. Prvi dio, koji je relativno jednostavniji i koji će ići putem kredita kroz HABOR, koji olakšava poziciju tvrtki na inozemnim tržištima, kod kuće, koji diže razinu likvidnosti, to će imati neposrednije i brže učinke. Drugi dio koji govori o Fondovima za gospodarski spas, obnovu, ili kako god se zovu, to će zahtijevati i stvaranje jedne nove infrastrukture koje u Hrvatskoj još nema. Osim toga, tu su vrla bitna pravila igre , dakle, da zaista tvrtke koje su zbog više sile, gubitka tržišta , prvenstveno zbog svjetskih poremećaja došle u krizu da se njima potpomogne, a drugi je faktor, naravno,očuvanje zaposlenosti.“
Branka Stipić :
„ Na žalost, svima se čini kako je ova akcija, prije svega, jedna politička akcija kojom Vlada želi pokazati da se ozbiljno brine i da nešto radi“
Dr Guste Santini:
„Ja nisam nigdje čuo da govore o povećanju nacionalne dividende.Ja sam čuo da su ti krediti u funkciji čuvanja radnih mjesta,e sad, ne znam kako misle očuvati radna mjesta s 10 milijardi na milijun i pol zaposlenih.To mi nije jasno ,mislim da je to 'kap u pustinji' i da će to naprosto-ispariti.“
