1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Dekriminalizacija prostitucije?

Dijana Roščić12. avgust 2015.

Amnesti internešenel želi da se bori za dekriminalizaciju prostitucije širom sveta. Oni govore o „istorijskom danu“, dok Organizacije za ženska prava smatraju da je ovim bačena ljaga na Amnesti.

https://p.dw.com/p/1GEJF
Rotlichtviertel von Frankfurt Archiv 2003
Foto: picture-alliance/dpa/A. Dedert

Amnesti internešenal odlučio je da se zalaže za dekriminalizaciju prostitucije. Na sastanku Međunarodnog saveta organizacije za ljudska prava u Dablinu, većina od oko 400 delegata iz 70 zemalja glasalo je za tu poziciju, saopštio je Amnesti. Tačan broj glasova nije objavljen.

Ta odluka odnosi se isključivo na dobrovoljni seks između odraslih. Amnesti se i dalje bori protiv seksa sa decom, trgovine ženama i prisilne prostitucije. Pre nego što je odluka donesena, tri godine je vođena rasprava. Međunarodna rukovodstvo Amnestija sada je ovlašćeno da razvije odgovarajuću politiku na tu temu.

Amnesti: Odluka nije donesena olako

Generalni sekretar Amnestija Salil Šeti izjavio je da je to „istorijski dan“. „Prostitutke su jedna od najzapostavljenijih grupa u svetu, koje su u najvećem broju slučajeva stalno u riziku od diskriminacije, nasilja i zlostavljanja“, rekao je Šeti. U mnogim zemljama, preti im čitav niz opasnosti, uključujući silovanja, premlaćivanja, preprodaju, prinudno iseljavanje i diskriminacija, kao i isključivanje iz zdravstvenih usluga. Vrlo često te prestupe i zloupotrebe vrše policija, klijenti i treća lica.

Na primer, studija o seksualnim radnicima iz glavnog grada Port Moresbija u Papui Novoj Gvineji (2010) utvrdila je da je u periodu od šest meseci, 50 odsto seksualnih radnika silovano (od strane klijenata ili od strane policije).

Sada može da se vodi politika koja zahteva zaštitu ljudskih prava prostitutki. Odluka da se zalaže za dekriminalizaciju prostitucije nije donesena olako ili na brzinu, prethodno su saslušani mnogi pogođeni, naglasio je Šeti.

„Naša politika nije za to da se zaštite makroi“, navodi Amnesti na svom sajtu. „Po modelu koji predlažemo, treća lica koja eksploatišu ili zlostavljaju seksualne radnike će i dalje biti inkriminisana. Ali, postoje preterano široki zakoni, poput onih protiv „vođenja ili promocija bordela“ koji se često koriste protiv seksualnih radnika i kriminalizuju akcije koje oni preduzimaju u pokušaju da budu bezbedni. Na primer, u mnogim zemljama dva seksualna radnika rade zajedno, radi bezbednosti i to se onda smatra „bordelom“. Naša politika poziva da se zakon ponovo fokusira na probleme eksploatacije, zloupotrebe i trgovine ljudima – umesto da obuhvata sva dela seksualnih radnika i time ih kriminalizuje i ugrožava njihove živote.“

Kritičari govore o gubitku kredibiliteta amnestija

Kritičari prebacuju organizaciji za ljudska prava sa sedištem u Londonu, da je ovom odlukom izgubila deo kredibiliteta. Pre glasanja u Dablinu, Alijansa protiv trgovine ženama (CATV) je u otvorenom pismu upozorila Amnesti da će na njih biti bačena ljaga ako se budu zalagali za dekriminalizaciju prostitucije. Među potpisnicima su grupe za prava žena, lekari i poznate ličnosti kao što su glumice Meril Strip, Kejt Vinslet i Ema Tomson. Tu peticiju Alijanse potpisalo je više od 8.500 ljudi.

„Nema nikakve logike u pretpostavci da radi zaštite eksploatisanog moramo da dekriminalizujemo eksploatatora“, ocenila je šefica Alijanse Taina Bien Aime. S druge strane, aktivisti te organizacije pokrenuli su i peticiju koja podržava poziciju Amnesti internešenel.