Brisanju dugova nada se 500.000 siromašnih
15. 03. 2015. u 20:37
Može li država da priskoči u pomoć građanima koji su u nevolji i oprosti im neplaćene račune i rate. U Srbiji se ne planira scenario kao u susednim zemljama
RAČUNI više od 213.000 građana su blokirani, a bar 100.000 domaćinstava godinama gomila neplaćene račune za struju. Još toliko ih je dužno za komunalije. U začarani krug dugovanja najdublje su zagazili najsiromašniji. Mnogi od njih su se ponadali da bi država mogla, kao komšijama iz regiona, da im oprosti dugove, ali u Vladi Srbije kažu da ne planiraju takav scenario.
A, država je, na primer, svim Hrvatima koji zarađuju manje od 122 evra mesečno oprostila dug manji od 4.500 evra. Uslov je bio da nemaju ušteđevinu i da nisu vlasnici nekretnina. Na spisku je oko 60.000 najsiromašnijih, kojima su izbrisali dugove prema teleoperaterima, bankama, javnim preduzećima i poreskoj upravi. U Makedoniji su poštedeli sve koji žive od socijalne pomoći i nezaposlene, uz uslov da porodica ima ukupna godišnja primanja manja od 1.700 evra. Tako je do sada više od 4.500 građana oslobođeno dugova za električnu energiju, grejanje i kredite.
U Srbiji, međutim, građani ne mogu da računaju na ovakvu pomoć države. Premijer Aleksandar Vučić je nedavno objasnio da nije pristalica ove ideje, "jer to ne bi bilo fer prema onima koji redovno izmiruju sve svoje obaveze".
- Nisam od tih Deda Mrazova, ja uvek biram nekako teži put, a manje put udvaranja - kazao je premijer. - Ne znam kako i pod kojim izgovorom bilo kome, bilo šta da oprostimo.
Sociolog dr Nada Novaković, naučni saradnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu, smatra da je osnovno pitanje ko, kad, kako i po koju cenu može uopšte da napravi procenu nejednakosti među siromašnim građanima i pomogne "oprostom duga" upravo najugroženijima.
- Način na koji se to čini, određivanjem visine duga, minimalnih prihoda i dužine blokade računa, parcijalan je i selektivan - smatra Novakovićeva. - On nema nameru da bitnije pomogne siromašnim građanima, već posredno unosi nove nejednakosti i napetosti među njima i ostalim poreskim obveznicima. Kada bi kojim slučajem talas ovakve "socijalne odgovornosti" poprimio šire regionalne i svetske razmere, to bi izgledalo kao najzad pronađeno rešenje za mnoge žrtve svetske ekonomske krize, beskućnike, gubitnike posla, ljude bez mogućnosti lečenja i obrazovanja. Vlast i inicijatori kampanje ističu da je to jednokratna mera, tako da je to daleko od socijalne pravde i ozbiljnih namera da se pomogne najsiromašnijim građanima.
Činjenica je da dugove uvek neko mora da plati. U slučaju oprosta to bi mogla da bude sama država ili poverioci kojima se duguje novac. Ceo teret u Hrvatskoj, na primer, pašće na banke, telekomunikacione kompanije i javna preduzeća, a ne na državni budžet. Naša sagovornica smatra da je bitna i demagoška dimenzija o socijalnoj odgovornosti onih kojima građani duguju pomenuta sredstva.
- Prema odlukama vlasti Hrvatske i Makedonije, reč je o javnim preduzećima u kojima država ima većinsko vlasništvo ili ih i do sada uveliko subvencioniše - napominje Novakovićeva. - Dugovi građana su prema toplanama, elektroprivredi, bankama, lokalnim i gradskim upravama. Oni "opraštaju" dugove građanima, ali zato plaćaju daleko niže poreze državi. "Skrivena korist" onih koji opraštaju dugove je, pored ostaloga, da će sve to (ne)posredno platiti poreski obveznici. Među njima su i ovi sretni prezaduženi i "nagrađeni" dužnici!
Mnoge dužnike je obradovala i najava da će i građani Srbije dobiti mogućnost da proglase lični stečaj, iz koga bi izašli "očišćeni" od svih dugova. Međutim, u pitanju je zamena teza. Lični bankrot nipošto ne podrazumeva oprost dugova, već samo pronalaženje lakšeg načina za njihovo namirenje. Svaki dužnik u "ličnom stečaju" dobio bi tako svog tutora, svojevrsnog stečajnog upravnika, koji bi raspolagao svakim njegovim dinarom. Šta god može da se unovči od imovine bilo bi prodato, a bankrotiranom bi bilo ostavljeno tek toliko da može da preživi. U zavisnosti od modela ličnog stečaja, koji bi naš zakonodavac usvojio, eventualno bi bio moguć tek mali oprost duga, dok bi se ostali reprogramirali na duži period.
Sveobuhvatna strategija za rešavanje pitanja problematičnih kredita u Srbiji biće izrađena u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svetskom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj, do kraja juna 2015. godine.
- Strategija će podrazumevati sagledavanje i jačanje kapaciteta banaka za rešavanje problematičnih kredita, uklanjanje prepreka za otpis i prodaju potraživanja, uvođenje okvira za lični bankrot i promovisanje vansudskog restrukturiranja potraživanja pravnih lica - ističu u NBS.
Za bilo koju vrstu ličnog stečaja da se Srbija opredeli, a moraće da ga uvede zbog dogovora sa MMF-om, građani bi trebalo dva puta da razmisle pre nego što se odluče na taj korak, jer će im posle jednog proglašenog ličnog bankrota beleg lošeg platiše ostati zauvek.
BANKAMA I TAJKUNIMA UVEK DOBRO SRBIJA je odavno obećana zemlja za strane banke, kompanije i investitore. Njima država pomaže na brojne načine i oprašta i stvari koje to ne bi nijedna druga država na svetu - smatra Nada Novaković. - Oni se bogato nagrađuju sredstvima poreskih obveznika i novim dugovima za dolazak i poslovanje u Srbiji. Plaćaju porez na dobit među najnižima u svetu, a svakako višestruko niži nego u zemljama odakle nam dolaze. Strani investitori imaju sve pogodnosti, od jeftine radne snage, neplaćanja najamnina i drugih obaveza do subvencija od države i lokalnih uprava. Država njima trajno, sistemski i na štetu većine građana "poklanja" tokom cele godine. Ništa lošije ne prolaze ni domaći krupni kapitalisti i bogati ljudi, bilo da posluju u javnoj ili sivoj ekonomiji. Prema zvaničnim informacijama neki imaju dugove od 100 do 500 miliona evra! Sa naplatom tog duga država bi mogla daleko bolje da rešava pitanja nezaposlenosti, siromaštva i ekonomskog i društvenog razvoja. |
TALAS "oprosta duga" je aktuelna kampanja koja se dešava u nekoliko država u regionu. U Hrvatskoj je na spisku kandidata 60.000 građana, u Makedoniji 40.000, a u Crnoj Gori oko 100.000 - priča Nada Novaković. - Broj siromašnih kojima bi dug bio "oprošten" zavisi od merila, ali i od procene koje su to kategorije siromašnih građana. Prema svetskim standardima, u Grčkoj je svaki treći građanin siromašan, a u Srbiji skoro svaki drugi, odnosno 45 odsto građana.
BANKAMA U PROSEKU DUGUJEMO PO 780 EVRA
Građanin Srbije u proseku duguje 780 evra, što je oko 16 puta manje od proseka dugovanja po stanovniku u Evropskoj uniji i pet puta manje nego u Hrvatskoj. Zaduženja u EU iznosi 12.500 evra po osobi, a oko 4.000 evra u nama susednoj Hrvatskoj. Ali, kada se vaga zaduživanje građana po pravilu se gleda i prosek zarada u državi.
- Nisu nama skupi krediti, nego nam je standard nizak - smatra Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. - Kod nas se prosečna plata kreće od 350 do 370 evra, a uz takve zarade ne postoji povoljan kredit. Kad nam zarada dostigne 700 evra biće i više zajmova.
Građani Srbije trenutno jedino refinansiraju stare kredite, dok sve ostale vraćaju. Najviše duguju za stambene zajmove i to 379,5 milijardi dinara, a zatim za gotovinske 206,3 milijarde dinara.
Osim malih plata, problem za veću zaduženost su i visoke kamate i u dinarima i u evrima.
Kamate kod nas neće skoro biti iste kao u Austriji, Nemačkoj ili Hrvatskoj, kako kažu, bankari, mahom zbog visoke referentne kamatne stope, visokog udela nenaplativih kredita i obaveznih rezervacija banaka. Referentna kamata u Srbiji je visoka i nakon spuštanja na 7,5 odsto. Ona je i dalje mnogo viša od referentne stope u Slovačkoj, koja iznosi 0,25 odsto ili u EU, gde je 0,15 odsto.
- Naš veliki problem su nenaplativi krediti koji se kreću u privredi oko 25 odsto, a kod građana malo iznad sedam odsto - kaže Dugalić. - To je jedan od najlošijih pokazatelja u Evropi, jer se svaki treći kredit ne vraća, a banke za njih izdvajaju rezervacije 100 odsto, što je ogroman trošak. (S. M.)
Maja
16.03.2015. 01:00
Kao i uvek samo budale placaju. Stotinu puta sam deci bukvalno od usta odvojil i platila racune, dok se mnogi vode kao socijalno ugrozeni, koriste benefite, letuju, zimuju, ne placaju racune ili imaju popuste...I ko je pametniji? Oni. Pocecu i ja da ne placam nista, a ne prvo racuni pa sta ostane, za sta ostane i koliko ostane. Moja deca imaju pra vo da se ljute na mene, za mnoge uskracene stvari.
@Maja - Sta cemo sa onima koji su stvarno socijalno ugrozeni? I, ovakvom politikom, bice ih sve vise i vise. Jos vise ce se smanjivati plate i penzije i jos vise ce poskupljivati struja i sve ostalo! Cudoviste zvano MMF ne mozes nahraniti! Ne zanimaju ga tamo neki Srbi. Pitanje je zanimaju li Srbe Srbi!
какав црни опрост све су то тешки нерадници имам моје комшије сељаке који су отишли за београд пре више деценија сви донбили џабе станове у центру већих квадратура и сад кад дођу кукају како дугују за комуналије по три четири године кад им кажем продајте стан кад већ немате посла вратите се на село они почну да ме грде као де ћемим деца па ја им кажем овде где сте и ви били продајте стан платите дугове вратитре се а не да кукате у двособним становима како немате посла и нећете да плаћате дажби
@repus - Hejde sad lepo priznaj da sve sto si napisao je cista laz! Nikada se prostoj radnoj snazi nisu delili stanovi u centru Beograda velikih kvadratura.
Redovno sam placao SVE racune mada sam povremeno bivao bez posla! Ako drzava oprosti dugove onima koji se zezaju po kaficima i idu na more a nadaju se da im se dugovi oproste onda cu da prestanem da placam i ja i pozivacu se na primer koji mi je drzava dala!
Komentari (13)