Dok se čeka budžet - zaduživanje

Koliko će Srbija da uštedi a koliko će morati da se zaduži biće jasno nakon što rebalans ovogodišnjeg budžeta stigne u skupštinu. Međutim, već je izvesno novo zaduživanje koje je planirano i postojećim državnim računom.

Zakonom o budžetu za 2014. predviđeno je zaduživanje Republike Srbije u iznosu do 750 miliona dolara. U tekućoj godini nisu emitovane evroobveznice na međunarodnom finansijskom tržištu. Poslednji put rađena je emisija krajem novembra 2013.godine, kada je emitovana petogodišnja dolarska obveznica u iznosu od jedne milijarde dolara po godišnjoj
kamatnoj stopi od 5,875 odsto.

Ekonomisti su svesni toga da Srbija ne može da izbegne povećanje javnog duga, koji je već dostigao 68 odsto BDP-a, ali bi prvo sačekali da vide šta će reći MMF.

"Ako se napravi aranžman sa MMF-om, to znači da Vlada Srbije ima kredibilan ekonomski program jer iza toga stoji ta međunarodna institucija, i u tom smislu će investitori obiti takav signal i onda će njihov rizik ulaganja u te evroobveznice biti niži", kaže Saša Đogović, Institut za tržišna istraživanja

Niži rizik znači obaranje kamate - dakle manja cena zaduživanja za državu kao i manji profit za one koji joj pozajmljuju, a to su najčešće banke.

"One imaju višak likvidnosti koji ne mogu ili ne žele da plasiraju u privredu koja je u problematičnom stanju, a takva je situacija na tržištu kamatnih stopa da im je mnogo isplativije da tu štednju koju su uzeli od građana na depozite i na koju plaćaju kamatne stope od 2,5 do posto, praktično plasiraju državi, pozajme državi po kamatnim stopama od 3,5 pa na više", kaže broker Miroslav Radaković.

Iako su kamate na državne hartije od vrednosti daleko isplativije od štednje u banci, građani se retko odlučuju da novac investiraju pozajmljujući ga državi. Za učešće privatnog lica na aukciji potreban je minimalni ulog od 200 000 dinara.