Notari otvorili kancelarije

V. Crnjanski Spasojević

01. 09. 2014. u 12:30

Javni beležnici tokom vikenda već postavili table na svoje poslovne prostorije i danas počeli da rade. Za deponovanje novca naknada najmanje 15.000 dinara. Cenovnik i za ugovore

PRVE 94 notarske kancelarije, uprkos prošlonedeljnim dilemama da li su spremne za rad ili ne, otvorile su građanima vrata. Ovo je za „Novosti“ potvrdio Miodrag Đukanović, predsednik Komore javnih beležnika, koji kaže da je sve spremno i da su notari stavili table na svoje poslovne prostorije tokom vikenda.

Spisak beležnika građani će moći da nađu na sajtu Ministarstva pravde, a uskoro i na sajtu Komore koji je u izradi. Takođe, u svakom osnovnom sudu za koji su izabrani, kao i u svakoj opštini, na oglasnoj tabli biće istaknuta imena, telefoni i adrese notara imenovanih za to područje.

Za neke poslove građani će ubuduće direktno moći da pokucaju na njihova vrata, dok će im druge overavati sud. Tako su u direktnoj nadležnosti beležnika sastavljanje i overe ugovora koji se odnose na raspolaganje nepokretnostima: za kupoprodaju stana, poslovnog prostora ili zemlje, ugovora o poklonu, hipoteci, doživotnom izdržavanju, raspodeli imovine za života, bračni ugovor ili sporazum o deobi imovine između supružnika ili vanbračnih partnera.

Đukanović objašnjava da je isključiv posao notara i deponovanje novca, hartija od vrednosti i dragocenosti, isprava, spisa, rukopisa, lične arhive, odlikovanja, umetničkih predmeta... Zato će svaka beležnička kancelarija morati da ima sef ili obezbeđeno skladište. Nagrada za beležnika, prema tarifi, iznosiće dva odsto vrednosti pohranjenog depozita (ako su u pitanju novac, umetnine ili dragocenosti), a ne manje od 15.000 dinara. Kada je u pitanju preuzimanje isprava, nagrada je 6.000 dinara. Depozit se plaća za svaku godinu unapred, a započeta godina računa se kao cela.

SVE TRANSPARENTNO KOMORA nema saznanja da je neki javni beležnik biran po partijskoj liniji, kao što smo to čuli tokom skupštinske rasprave, kaže Đukanović. On dodaje da je ceo postupak bio transparentan, da su se ispiti polagali javno i snimali, da su osvojeni bodovi bili istaknuti, da su svi kriterijumi unapred bili poznati, a komisiju koja je imenovala kandidate i pred kojom se polagao ispit činile su eminentne sudije, tužioci i profesori prava.

Stranke će u sef moći da pohrane i svojeručni testament da bi ga beležnik, u slučaju smrti lica, predao ostavinskom sudu. Određene predmete iz vanparnične materije i dalje će primati sudovi i poveravati ih javnobeležničkim kancelarijama.

- Reč je o ostavinskim predmetima, koje će građani pokretati pred sudom, a on nam ih dodeljivati kao poverenicima, pa će sud određivati i tarife i takse. Sud nam može dodeliti i predmete vezane za uređenje međa, korišćenje ili deobu zajedničke stvari, obezbeđenje dokaza - objašnjava Đukanović.

U opštinama koje još nisu dobile notare, sve ove poslove do daljeg će obavljati lokalni sud. Po rečima predsednika Komore javnih beležnika, sudske takse i notarske nagrade su izjednačene. One zavise od vrednosti ugovora. Tako je za vrednost do 600.000 dinara nagrada za beležnika 9.000, a tolika je i taksa u sudovima. Za ugovore „teške“ pet do sedam miliona dinara, nagrada je 30.000, a između 10 i 14 miliona (preko 100.000 evra) 42.000. Sve ovo, naravno, uvećano za PDV. Zakon još ne propisuje da beležnici mogu biti uključeni u sistem besplatne pravne pomoći, pa će tako svi morati da plate njihove usluge.

Prvi notari izabrani su za područja 32 osnovna suda, ali to nije konačan broj. Biće ih izabrano još oko 270, jer zakon propisuje po jednog beležnika na 25.000 stanovnika.


USVOJENI NEOPHODNI ZAKONI

POSLANICI Skupštine Srbije usvojili su u nedelju tri pravosudna zakona kojima se omogućava da javni beležnici danas počnu da rade. Usvojeni su Zakon o overi potpisa, rukopisa i prepisa, Zakon o prometu nepokretnosti, kao i Zakon o dopunama Zakona o sudskim taksama. Ovi zakoni stupili su na snagu danas pošto su poslanici odlučili da postoje naročito opravdani razlozi za stupanje na snagu zakona pre osmog dana od dana njihovog objavljivanja u „Službenom glasniku“.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (9)

из главе

01.09.2014. 12:42

još jedna glupost za zapada koja će nas skupo koštati... cilj globalista je razvlastiti i obesmisliti državu, a sa tranzicionim monopolistima posle će lako

Perica

01.09.2014. 17:26

@из главе - Notari su postojali pre drugog svetskog rata u Srbiji.Procitaj malo svoju istoriju pre nego komentarises

Blender si ti

02.09.2014. 08:38

@из главе - Da li ti uopšte " razmišljaš" . Evo ti pitanje da uposliš mozak :- zašto nigde u svetu nije dato ekskluzivno pravo javnim beležnicima da sastavljaju ugovore ,punomoći itd . Da ti pomognem , jedino u Crnoj Gori postoji ovako nakaradni zakon ali ako su oni reper nečeg kvalitetnog na čega treba da se ugledamo onda i treba da nam bude ovako .

славко

02.09.2014. 08:46

@из главе - Јесу постојали али нису имали овакве могућности и овлашћења

obad

01.09.2014. 18:40

Jesu li u obavezi da izdaju fisklani račun?Nigde nije objašnjeno ili kao advokati - bez ikakvog fiskala na lep džep 50-100-150 evrova ili ubitstvo teško 10000-50000 evrova?

David

02.09.2014. 03:22

Dezinformacija— moj stric je beležmik, kaže da su cene veće za 24 do 1300 (hiljadu i trista) posto u odnosu na sud zavisno od predmeta, plus PDV