I Srbin zaslužan za nezavisnost Teksasa
23. 07. 2014. u 14:54
Đorđe Šagić, kasnije nazvan Džordž Fišer, 1814. otišao je u SAD. Bio borac za nezavisnost Teksasa i Novog Meksika, direktor carine, sudija i osnivač prvih srpskih organizacija i crkava u Kaliforniji
PROCENjUJE se da danas više od pet miliona Srba živi rasuto širom sveta i po tome naša država spada u zemlju sa najjačom dijasporom na svetu. Ipak, neko je morao da bude prvi.
Prema podacima ambasade SAD, prvi Srbin koji se zvanično doselio u ovu državu bio je Đorđe Šagić, kasnije nazvan Džordž Fišer (Đorđe „ribar”).
Prvog srpskog ustanka davne 1814. godine Đorđe Šagić, sin pravoslavnog Srbina iz Stonog Beograda u današnjoj Mađarskoj imao je dva izbora - ili da se vrati kući i po očevoj želji postane sveštenik, ili da proba da sreću potraži sam, daleko od porodice. Proveo je dve godine lutajući na lađama Dunavom kao trgovac, da bi se 1814. u Hamburgu ukrcao na brod za Ameriku - piše portal Dnevno.rs.
Đorđe se u dalekom svetu dobro snašao. Oženio se bogatom Elizabetom Dejvis iz Misisipija i naselio se kod njenih roditelja. Imali su trojicu sinova. Godine 1825. pomagao je u osnivanju Jorske masonske lože, a 1829. postao je državljanin Meksika.
Vrlo brzo posle ovoga, Đorđe je shvatio gde leži prava moć. Počeo je da se bavi politikom. Bio je borac za nezavisnost Teksasa i Novog Meksika, direktor carine, američki sudija i osnivač prvih srpskih organizacija i crkava u Kaliforniji.
Zajedno sa Hoseom Antoniom Meksijom organizovao je pokret u Nju Orleansu protiv centralističke vlade i sa ciljem jedne revolte u istočnim krajevima Meksika.
Služio je u raznim gradskim odborima San Franciska, kada je 1870. postao konzul SAD u Grčkoj.
Sada više ne Đorđe, već Džordž, ženio se četiri puta. Umro je u San Francisku 11. juna 1873. godine.
Njegovi potomci i danas žive u SAD. O njegovom životu Vladislav Bajac je napisao roman „Bekstvo od biografije" (2001), a 2014. je snimljen dokumentarni film u režiji Miodraga Kolarića.
Đorđe Šagić zauzima značajno mesto u istoriji Teksasa. Čuveni istoričar Džon Livingston uvrstio ga je među 200 najuglednijih Amerikanaca, a nedavno ga se setila i ambasada SAD u našoj državi.
Dejan
23.07.2014. 15:07
Puno Srba se asimilovalo...promenise prezimena, imena da bi se jel'te bolje uklopili...Njihovi potomci su sve samo Srbi nisu.
@Dejan - Говориш неистине, нису променили презимена него су им променита ! Свим досељеницима су Американци мењали презимена ако нису била Енглеска или близу Енглеска. На пример право презиме Рокија Марцијана је Маркеџано. У Словенији имају још три села из 15. века и још увек знају своје српско порекло. А неки се доселе и за пар месеци промене националност и ако не знају ни језик. А тешко је остати не асимилован у земљи која је толико далеко преко пуно генерација. И Срби у Македонији су асимиловани.
@Dejan - несрећни коментари трагичног стања србијанског мнења. Срби, још једном СРБИ који су пре 3 и више векова напустили Отаџбину били су пред дилемом. Неки су пронашли решење, а неки нису. АСИМИЛАЦИЈА није исто као и ИНТЕГРАЦИЈА. Немам места за цртање - проучите то, па да знате зашто вас не зову Срби већ СРБИЈАНЦИ, а Нас у дијаспори само својатају: маџарски Срби, бечки Срби, Американци српског порекла...нико нам не каже БРАЗИЛСКИ СРБИЈАНАЦ. И ви се не буните ! Јесмо ли постали 2 народа? Вашом вољом !
Borba za nezavisnost Teksasa i Novog Meksika se nastavlja! Neobično mi je drago, da je upravo naš čovek prepoznao tu potrebu! Ima tu još severno američkih država, koje mogu mnogo kvalitetnije da žive, bez stege iz Vašingtona, polako samo, dok brod ne počne da tone.
@Deki - Teksas je bio nezavisna republika od 2 og Marta , 1836, do 19, Februara 1846. Mada i danas ima "separatista" koji se zalazu za odvajanje Teksasa od SAD
Komentari (18)