Ovako kako je organizovana, Elektroprivreda Srbije više ne može da funkcioniše, a njena reorganizacija je pitanje o kome odlučuje vlasnik, država. Ona je jasno stavila do znanja šta želi od Elektroprivrede Srbije i u Polaznim osnovama za restrukturiranje, koje su na sednici Vlade usvojene još 16. novembra 2012, definisano je da to bude akcionarsko društvo.

Sledeći korak trebalo je da bude usvajanje novih osnivačkih akata, ali ni o tome ne odlučuje menadžment kompanije, već inicijativu treba da preuzme resorno ministarstvo. Nažalost, do sada je jako malo urađeno na tom planu – kaže u razgovoru za Danas vršilac dužnosti direktora Elektroprivrede Srbije Aleksandar Obradović.

Da li je izostala inicijativa iz Ministarstva?

– U dokumentu je bilo jasno napisano šta se želi i tadašnja ministarka energetike najavljivala je da će to biti učinjeno, da će se kompanija organizovati kao akcionarsko društvo do kraja 2013, pa je onda taj rok pomeren do marta 2014. A mi ni danas nismo akcionarsko društvo i menadžment tu ne može ništa da promeni.

Ali, pretpostavka je da ipak znate šta je suštinski zakočilo taj proces, da li je reč o nečijim posebnim interesima?

– Možemo da spekulišemo kome je u interesu da EPS ostane ovako neefikasan, loše organizovan prema sadašnjim osnivačkim aktima koji ne prepoznaju sistem kao celinu. U takvom modelu moguće je i da su zavisna društva, svako za sebe, dobra i funkcionalna, ali kao celina je neefikasan. Stalno ponavljam da imamo 650 direktora, 14 direktora IT, 14 finansijskih direktora sa svojim službama…

A onda se građanima objašnjava da struja mora da poskupi…

– To su dva različita procesa i struja će vrlo brzo da postane tržišna kategorija, ide se na liberalizaciju. Međutim, za državu nije dobro da je najveće preduzeće u Srbiji neefikasno organizovano.

Da li je to pitanje za bivšu ministarku?

– To je pitanje koje je trebalo mnogo ranije da se postavlja. Činjenica je da nije urađeno, da nisu promenjeni osnivački akti, da je statut donet tek prošle godine, a osnivačka akta su na čekanju u Vladi. Ali, da budemo pozitivni. Ja ne mogu da objasnim zbog čega se toliko čeka sa promenama, niti na to mogu da utičem, ali imam pozitivan impuls da je ministar Antić već preduzeo korake i kako sam saznao nezvanično osnivački akti su već pušteni u proceduru. I ako do sada nije bilo neke jake inicijative, novi ministar je pitanje reorganizacije EPS-a postavio visoko u svojoj agendi i ja se nadam da će to biti ubrzo.

Ne odgovara vam status vršioca dužnosti direktora.

– Pa, nema razlike u obavezama i ovlašćenjima između v.d. i imenovanog direktora. Ali, odluka o postavljenju bila bi poruka za one koji se i dalje nadaju da se EPS neće reorganizovati. A jasno je da ovako više ne može. Kompanija je organizovana kao monopolska, a u međuvremenu su se uslovi bitno promenili. Od prošle godine sve firme na visokom naponu dobile su pravo da biraju snabdevača, ove godine o tome odlučuju i one na srednjem naponu, a od naredne i domaćinstva. Mi smo dobro prošli u ove prve dve faze, ali generalno ne dočekujemo spremno takvu vrstu promena.

Da li postoje bilo kakva raznoglasja između vas i predsednika Nadzornog odbora oko poslovne politike EPS-a?

– Poslovnu politiku EPS-a utvrđuje Vlada, koja je donela i polazne osnove za reorganizaciju kompanije. Ja jesam imao sporove prošle godine sa Acom Markovićem, kada sam na sednici tadašnjeg upravnog odbora, koji je u međuvremenu zamenjen Nadzornim odborom, pokušao da izdejstvujem donošenje odluke koja je u skladu sa Zakonom o energetici i polaznim osnovama za reorganizaciju kompanije, a to podrazumeva osnivanje firmi EPS Snabdevanje i EPS Operator distributivnog sistema. Donošenje te dve odluke bila je obaveza EPS-a, ali je Aca Marković tada te dve odluke skidao sa dnevnog reda sednica i u to vreme smo imali veliko nerazumevanje. Moji stavovi su bili u skladu sa odlukama Vlade, međutim, zbog tadašnjeg upravnog odbora osnivanje EPS Snabdevanja kasnilo je oko šest meseci. Više od toga ne bih komentarisao.

Ove godine niste imali nikakvih sukoba?

– Ove godine ne. Na sednici Nadzornog odbora ne vlada jednoumlje i ne misle svi isto, ali velikih sporova poput onog od prošle godine koji sam već spomenuo nije bilo. Ja se nadam da predsednik Nadzornog odbora i dalje zastupa politiku Vlade, da podržava reorganizaciju EPS-a, njegovu korporativizaciju i ostalo što je određeno Polaznim osnovama.

Da li u menadžmentu EPS-a postoje rukovodioci koji su za ili protiv privatizacije kompanije?

– To uopšte nije pitanje za menadžment. Premijer Srbije Aleksandar Vučić je u svom ekspozeu rekao da će EPS dobiti manjinskog strateškog partnera. Zadatak menadžmenta je da kvalitetno i odgovorno radi svoj posao bez obzira na to ko je vlasnik preduzeća. Međutim, smatram da treba poštovati naloge i signale premijera. Saglasan sam sa predlogom i ciljevima Vlade, jer inače ne bih mogao da sedim na poziciji na kojoj sam sad. Smatram da bi Acu Markovića trebalo pitati da li je za uvođenje strateškog partnera u EPS ili ne. Pitajte predsednika Nadzornog odbora da li je za centralizaciju EPS i da li je za osnivanje jednog operatora distributivnog sistema. Moj odgovor na ta pitanja, kao direktora EPS-a, jeste da. Zato što to piše u polaznim osnovama za reorganizaciju EPS-a koji je usvojila Vlada i rečeno je i u ekspozeu premijera Vučića.

Kada bismo mogli da očekujemo da Srbija dobije novi proizvodni elektroenergetski objekat?

– Sa kineskim partnerom je već potpisan ugovor o izgradnji termoelektrane Kostolac B3 kapaciteta 350 megavata. Izgradnja bi trebalo da bude okončana za 52 meseca. Tu se ne radi samo o izgradnji nove termoelektrane već je tu investicija i u rudarski deo. Reč je o projektu od ogromne strateške važnosti za Elektroprivredu Srbije. Mi imamo i druge projekte na kojima radimo, međutim kod ovog smo već na putu realizacije. Pregovaramo oko izgradnje Termoelektrane – toplane „Novi Sad“. Tu ima više aktera, pored stranog investitora tu je i grad Novi Sad. Postoje i investicije u obnovljive izvore kao što su mini-hidroelektrane. Na kraju ne treba zaboraviti ni na stalne investicije u sadašnja postrojenja kako bi ona nesmetano funkcionisala. Imamo obaveze i ulaganja u zaštitu životne sredine i u toku je tender za izvođača radova na projektu odsumporavanja u Termoelektrani „Nikola Tesla“, koji je vredan 200 miliona evra. Sve su to veliki projekti koji će doprineti boljem i efikasnijem radu EPS-a.

Da li ste zadovoljni onim što ste uradili u proteklom periodu kao v.d. direktora EPS-a?

– Ja sam u prvom redu veoma zadovoljan radom zaposlenih u preduzeću. Ne mogu ja da uzimam za sebe zasluge celog kolektiva. Snaga EPS-a nije u elektranama, kopovima i branama već prvenstveno u ljudima. Mislim da je menadžment kome sam na čelu uspeo da izgura osnivanje preduzeća EPS Snabdevanja i pored velikih prepreka. Takođe, uspeli smo da preživimo i prva dva talasa liberalizacije. Svi su očekivali da će nas konkurencija poraziti, ali mi smo sve to izdržali i slobodno se može reći – pobedili konkurenciju. Smatram da je veliki uspeh i što smo dosta troškova u 2013. godini uspeli da sasečemo i da EPS u prošloj godini postane druga kompanija po profitabilnosti u Srbiji. Ja sam postavljen na funkciju v.d. direktora da bih od EPS napravio regionalnog lidera. Da bi se to ostvarilo, EPS mora da se reorganizuje i saseče određene troškove.

Veliki otpori promenama

Šta bi trebalo uraditi da bi EPS postao lider u regionu?

– Za to je potrebno promeniti način razmišljanja. Ono što sam ja zatekao ovde pre dve godine, čak i u EPS-u, ljudi su mislili da će ostati isto, da se ništa neće promeniti. Nažalost, mi u Srbiji imamo tu nesreću što se nekako na vreme ne pripremimo za nadolazeće promene i one nas uvek zateknu. Mi u okviru EPS-a imamo i znanje i volju da uđemo u promene, ali su otpori tom procesu veliki.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari