Najčešće se u crveno odlazi u periodu koji prethodi uplati zarade i penzije. Međutim, građanima nije u interesu ovakvo nedozvoljeno zaduživanje jer duže dugovanje evidentira se u Kreditnom birou i time se umanjuje mogućnost za zaduženje.
U Srbiji je otvoreno 6,1 milion tekućih računa, dok je broj korisnika za trećinu manji - oko 4,1 milion. Prema poslednjim podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka, kašnjenje sa vraćanjem pozajmice ima 174.820 računa, a primetno je da raste učešće iznosa docnje u iznosu dozvoljenog prekoračenja. Početkom godine taj procenat je iznosio 4,1 odsto, dok poslednjeg dana prošlog meseca 5,9 odsto.
Statistika pokazuje i da svaki drugi penzioner ili zaposleni koristi dozvoljenu pozajmicu, iako je ovo jedna od skupljih bankarskih usluga. U proseku, građani duguju 22 evra banci koristeći popularni minus, a to je za evro manje nego što je bilo krajem 2008. godine.
Jedan od najlakših, najbržih, pa samim tim i najskupljih načina „trošenja novca koga nema“ je upravo odlazak u minus. Mesečna kamatna stopa iznosi od dva do 2,8 odsto. Još je skuplje, skoro duplo, odlazak u nedozvoljenu pozajmicu, a obračunava se mesečna kamatna stopa i do pet odsto.
I dok banke za otvaranje računa ne naplaćuju naknadu, održavanje ima svoju cenu. Uglavnom se ova naknada plaća mesečno. Pojedine banke nude i pakete usluga, pa je trošak održavanja veći. Što je teži paket, to je veća cena, koja može da iznosi i do nekoliko stotina dinara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare