To je navedeno u saopštenju na sajtu NATO, u kojem se u devet tačaka odbacuju ruske tvrdnje "i podaci iznose taćno", između ostalog o prirodi napada NATO na Srbiju 1999. i o proglašenju nezavisnosti Kosova, kao presedanu koji opravdava rusko prisajedinjenje ukrajinskog Krima.
Nikada do sada zvaničnici NATO i zemalja članica nisu prihvatali tvrdnju da su bombardovanjem Srbije 1999. prekršili međunarodno pravo i Povelju UN jer je napad započet bez dozvole Saveta bezbednosti UN, iako su, upravo povodom ukrajinske krize, neki političari i bivši državnici članica NATO to priznali kao činjenicu.
Ranije je jedino bivši predsednik Parlamentarne skupštine NATO Pjer Leluš na jednom sastanku NATO u Švedskoj izjavio da jeste činjenica da je Atlantski savez bombardovao Srbiju bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN.
Atlantski savez u saopštenju objavljenom na internetu precizira da, "uprkos tome što nije bilo odobrenja Saveta bezbednosti UN, operacija savezničkih snaga NATO (protiv Srbije) pokrenuta je da bi se sprečilo masovno i dugotrajno kršenje ljudskih prava i ubijanje civila (na Kosovu)".
Time se ponavlja teza navodjena uoči bombardovanja Srbije, da SAD i NATO imaju pravo na "humanitarnu intervenciju", ako Atlantski savez proceni da vlast neke zemlje krši međunarodne humanitarne norme i čini zločine protiv čovečnosti prema sopstvenom stanovništvu.
NATO u saopštenju navodi da je "Savet bezbednosti UN u više navrata etničko čišćenje na Kosovu i brojne izbeglice označio kao pretnju međunarodnom miru i bezbednosti", i ukazuje da je i Rusija bila članica tadašnje Kontakt-grupe koja je, kao i UN, "godinama ulagala intenzivne napore da donese mirno rešenje" za Kosovo.
Tadašnji generalni sekretar NATO Havijer Solana je uoči intervencije 1999. čelnicima zemalja NATO stavio do znanja da Atlantski savez po međunarodnom pravu ne može snositi nikakve posledice što za bombardovanje Srbije nema dozvole Saveta bezbednosti UN, ali da nije isključeno da Međunarodni sud pravde prihvati da razmotri eventualne tužbe protiv pojedinih članica NATO.
Vlada u Beogradu je posle bombardovanja tužila NATO i zemlje članice Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, ali se taj sud proglasio nenadležnim.
Posle bombardovanja Srbije, kaže se u saopštenju, misija Kfor pod rukovodstvom NATO, "u kojoj je prvobitno bila i Rusija, bila je pod mandatom UN (Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti)".
"To je dovelo do skoro deset godina diplomatskih napora, po ovlašćenju UN, da bi se našlo političko rešenje i urdio konačni status Kosova, kako je to predviđeno Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti", piše u dokumentu NATO koji time odgovara na tvrdnju Moskve da su mnoge članice NATO priznale jednostrano proglašenu nezavisnost u Prištini i otcepljenje Kosova od suverene, međunarodno priznate države Srbije.
"Kosovska operacija je vodjena posle iscrpne rasprave cele međunarodne zajednice koja se bavila tom dugotrajnom krizom", kaže NATO. S druge strane, "na Krimu, gde nije bilo dokaza krize, niti pokušaja da se pregovara o bilo kojem obliku rešenja, Rusija je zaobišla celu međunarodnu zajednicu, uključujući UN, i jednostavno okupirala deo teritorije druge zemlje".
NATO u saopštenju opovrgava i stav Moskve da je savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova, bilo "presedan za takozvanu deklaraciju o nezavisnosti Krima" i njegovo potonje prisajedinjenje Rusiji.
NATO naglašava da je taj sud "jasno izneo da to njegovo mišljenje nije presedan", jer je bio pozvan da odgovori na " 'usko i specifično' pitanje o nezavisnosti Kosova koje ne obuhvata šire pravne posledice te odluke".
Međunarodni sud pravde je uz to, navodi NATO, predočio da bi šire pravne posledice te odluke postojale "da je bilo ili da je moglo biti nezakonite upotrebe sile", a primer takve upotrebe sile "bila bi invazija i okupacija susedne zemlje - a to je upravo ono što je Rusija učinila (na Krimu)".
NATO podvlači da je "takozvani referendum" na Krimu održan 16. marta, bio protivan Ustavu Ukrajine i da ga je za samo par nedelja organizovalo "samoproglašeno rukovodstvo Krima, koje je na vlast postavilo osoblje oružanih snaga Rusije, nakon zauzimanja vladinih zgrada".
U saopštenju je naglašeno i da nije tačna tvrdnja Moskve da je NATO nastojao da Rusiju gurne u stranu, već da je, naprotiv, još od 1990. godine s njom sarađivao kroz Savet NATO-Rusija.
Atlantski savez tvrdi da nisu tačni ni navodi Moskve da su vođe SAD i Nemačke posle raspada Sovjetskog saveza i pristanka Moskve na ujedinjenje dve nemačke države, obećale da neće proširivati NATO zemljama bivšeg sovjetskog bloka, niti tamo postavljati NATO baze, naoružanje i vojsku.
Takođe se kaže da je NATO nudio Rusiji učešće u postavljanju "raketnog štita" u Evropi od mogućeg napada Irana i Severne Koreje, što je Moskva odbijala, tvrdeći da to vojno ugrožava ruske strategijske interese.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Komentari 75
Pogledaj komentare