Evropski put Srbije je već trasiran. Međutim, mesto koje će, na kraju ovog puta, Srbija zauzeti u evropskoj porodici naroda, u velikoj meri zavisi i od toga kako ćemo iskoristiti potencijal koji u sebi nosi naučno-tehnološki sektor. Mada se o tome nedovoljno govori u javnosti, ovaj sektor u sebi nosi realan potencijal da postane pokretač ubrzanog razvoja zemlje.
Naučni i tehnološki sektor danas u Srbiji funkcioniše u otežanim finansijskim uslovima, bez eksplicirane misije i vizije. Istovremeno, stručnjaci i institucije koje ga čine predstavljaju ključni resurs našeg društva. Ovaj sektor se najbrže može osnažiti i osposobiti da pomogne u prevazilaženju krize u kojoj se nalazimo, da doprinese razvoju Srbije i opštem boljitku i blagostanju njenih građana. Međutim, to ne smemo činiti ishitreno, bez razumevanja, inače lako možemo urušiti sistem koji je mukotrpno građen decenijama.
Nauka, kao i svi ostali aspekti stvaralaštva, ne postoji mimo društva i nije sama sebi cilj. Ona je isuviše važna da bi se njome bavili samo naučnici i (poneki) političari. Pravi je trenutak za širi društveni dijalog čiji bi cilj bio stvaranje nacionalnog konsenzusa bez koga nije moguć dalji razvoj ni nauke, ali ni privrede, niti reforme društva. Evo predloga osnovnih teza oko kojih bismo lako izgradili konsenzus i time dali doprinos dugoročnom strateškom razvoju naučno-tehnološkog sektora:
1. Širenje znanja predstavlja najmoćniju transformišuću silu za preporod Srbije. Ono utiče na sve nas: snagom novogenerisanih ideja, kroz otkrivenu raznolikost i lepotu sveta koji nas okružuje, kroz sposobnost da nas inspiriše da dalje ispitujemo granice ljudske kreativnosti, kroz nove tehnologije koje nam daju alatke kojima menjamo svet.
2. Nacionalno znanje počiva na širokoj bazi domaćih stručnjaka i predstavlja ključni resurs za opstanak i nezavisnost nacije. Da bi se uspešno i ispravno donosile odluke u jednoj zemlji ona mora da ima na raspolaganju dovoljno domaćih stručnjaka u mnogim oblastima, od kojih su samo neke: bezbednost hrane, prevencija bolesti, energetska efikasnost, nuklearna bezbednost, itd.
3. Nauka i tehnologije koje ona rađa su ključni elementi ekonomskog razvoja. Samo relativno mali deo populacije jedne zemlje radi u nauci i tehnologiji. Ipak, čak i u uslovima ograničenih raspoloživih sredstava, profit iz ovog sektora ima najbrži transfer u šire društvo kroz prodaju visokotehnoloških proizvoda, usluga, intelektualne svojine, kao i kroz rezultujuću dodatnu vrednost proizvoda šire privrede.
4. Racionalno zaključivanje i kultura nauke predstavljaju evropske i civilizacijske vrednosti koje baštini i Srbija. Više od četiri veka kontinuiranog naučnog i tehnološkog napretka doveli su do brzog razvoja čovečanstva. Sve tekovine tog napretka su nam na raspolaganju, ali nas takođe i obavezuju.
5. Nauka je temelj obrazovnog sistema i inspiracija za građane. Nauka je uzbudljiva i izazovna avantura ljudskog duha koja neguje znanja, sposobnosti, radne navike i vrednosti koje su nam potrebne da bi izašli iz krize. Ona je istovremeno i skup znanja i metod generisanja novog znanja. Kao takva, nauka je temelj obrazovanja na svim nivoima.
6. Nauka je važan uslov za izgradnju bezbednog društva. Pitanja bezbednosti, kako države tako i pojedinaca, neraskidivo su povezana sa našom sposobnošću da racionalno sagledamo i razumemo svoje okruženje. Svet i društvo u kome živimo postaju sve složeniji, a uloga nauke sve važnija.
7. Nauka je preduslov za očuvanje i poboljšanje javnog zdravlja. Prosperitetno društvo počiva na zdravlju i blagostanju svojih građana, na pristupu energiji, zdravoj hrani, čistoj vodi, kvalitetnom obrazovanju. Konkurentnost, posebno u fizičkim i biomedicinskim naukama i njima pridruženim tehnologijama, presudno je za realizovanje ovih potreba.
8. Naučno-tehnološki sektor Srbije je jedan od retkih koji su već međunarodno integrisani, vrednovani po postignutim rezultatima i priznati u svetu. Mada nedovoljno finansirana, nauka Srbije pokazuje vidljiv i za neke neočekivan porast nivoa međunarodne konkurentnosti. Ako bude uspela da uključi kreativni kapacitet kako domaćih stručnjaka, tako i brojne naučne dijaspore, nauka ima potencijal da podstakne širi nacionalni preporod.
9. Istorijski uspesi srpskih naučnika su važan činilac nacionalnog identiteta. Sa pravom smo ponosni na postignuća velkana kao što su Nikola Tesla, Mihailo Pupin, i Milutin Milanković. Njihovi uspesi predstavljaju izvor nacionalnog ponosa i dovode do porasta budućih ambicija kako građana tako i čitave zemlje.
10. Države ne ulažu u nauku zato što su razvijene, već da bi podigle svoju razvijenost, uticaj i bogatstvo. Ugledajmo se i na druge. Nije zanemarljiv broj zemalja, kako velikih tako i malih, koje su u prošlosti uspešno iskoristile trenutke naučnih prodora da načine vidne iskorake u svom razvoju, postavši globalno konkurentne i prosperitetne u razmaku od samo jedne generacije.
Autor je naučni savetnik Instituta za fiziku u Beogradu. Autorski tekst je objavljen u listu Danas.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Iako je MUP Srbije najavio da se gužve na putevima i graničnim prelazima očekuju sutra i prekosutra, na graničnom prelazu Batrovci-Bajakovo već danas se napravila duga kolona vozilla.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Iako je MUP Srbije najavio da se gužve na putevima i graničnim prelazima očekuju sutra i prekosutra, na graničnom prelazu Batrovci-Bajakovo već danas se napravila duga kolona vozilla.
Nesvakidašnja scena zabeležena je na frontu u Ukrajini kada se ruski vojnik poslužio vrećom krompira kako bi se odbranio od ukrajinskog drona kamikaze.
Načelnik štaba Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Herci Halevi odobrio je danas, na sastanku sa komandantima divizija i brigada u štabu Južne komande u Beršebi planove za nastavak rata.
Penjač akrobata pao je izvodeći tačku Točak smrti u Tauer cirkusu u Blekpulu u Velikoj Britaniji naočigled šokirane publike koja je evakuisana zbog incidenta, a povređeni penjač prevezen u bolnicu.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Komentari 25
Pogledaj komentare