"Naša Vlada u najnovijem sastavu, biće maksimalno angaovana na reavanju privrednih problema, smanjenju nezaposlenosti, privlačenju investicija, odailjanju poruka irom sveta da je Srbija odlučna da ide u obnovu i ubrza sopstveni razvoj. To je prioritet nad prioritetima i mog ministarstva sa čitavom diplomatsko-konzularnom mreom koju imamo u svetu", kaže Mrkić.
U intervjuu za novosadski "Dnevnik", ministar spoljnih poslova na kaže da će Srbija, takođe, nastavljati sa pregovorima sa EU, osnauje svoje odlične odnose sa Pekingom, Moskvom i Vaingtonom, ali i sa svim brojnim tradicionalnim prijateljima po svim kontinentima.
"Odnosi sa susedima su nam od izuzetne vanosti i činimo sve to je u naoj moći da nastave da idu uzlaznom linijom", rekao je Mrkić.
Upitan da razjasni šta znači njegova ranija izjava da sa stupanjem ŠP spoljnu politiku treba uskladiti sa evropskom, ministar kaže:
"Iz vaeg pitanja neko moe da dođe do zaključka, i to pogrenog, da tek od stupanja na snagu ŠP, mi treba da uskladimo nau spoljnu politiku sa evropskom. Tačno je, da mi spoljnu politiku jo odavno usklađujemo sa EU, i samo u toku prole godine ( dakle , pre stupanja na snagu ŠP), pridruivali smo se evropskoj spoljnoj politici deklaracijama i istupanjima u EU, u praktično 95 odsto slučajeva."
Kako je istakao, Srbija sada samo jo snanije nastavlja da usaglaava svoje spoljnopolitičke stavove sa zajedničkim pozicijama EU.
Osvrnuvši se na nedavno održanu sednicu Saveta bezbedbnosti UN o Kosovu, Mrkić je posebno istakao to što to su nastup i uopte politika Vlade po tom pitanju, bili su podrani od svih zemalja članica SB UN, iako među članica njih osam nije priznalo Kosovo, a sedam jeste.
"Zanimljivo je, da je zahtev Pritine da predstavnici UNMIK-a treba da odu sa Kosova i Metohije, nije ni komentarisan, a kamoli podran", ukazao je on.
Upitan na čemu će biti fokus spoljne politike i diplomatskih aktivnosti kada počnu pregovori o članstvu, Mrkić kaže:
"Treba razumeti da u pogledu spoljne politike i 'diplomatskih aktivnosti' nema nikakvog 'preloma' od januara 2013., nego se prirodno nastavlja nae usaglaavanje sa stavovima EU, a od januara samo mehanizmi komuniciranja mogu biti detaljnije razrađeni".
Na pitanje da li je dolo do intenziviranja razgovora sa Hrvatskom pre glavnog ročita pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, i ima li pomaka u odnosima sa Zagrebom, kada su u pitanju tuba i kontratuba za genocid, Mrkić je rekao da "pomaka ima, ali je najvanije sve čvrće obostrano opredeljenje da se od toga odustane".
Upitan da li su odnosi Srbije sa Moskvom zaista na takvom nivou, da bi, kako se najavljuje, sa Hrvatskom mogla da se otvori priča da joj Srbija pomogne u izgradnji odnosa sa Rusijom, ministar je rekao:
"Ako im bude potrebna pomoć, a meni nije poznato da je traena, mi ćemo svakao biti spremni da kao dobar komija izađemo u susret u meri u kojoj to moemo."
Govoreći o situaciji u regionu danas, s obzirom da je razvoj odnosa i saradnja među dravama Zapadnog Balkana osnovni briselski uslov na putu ka EU, Mrkić kaže;
"Mislim da nikada nije bolje izgledao, ako se apstrahuje postojanje bive SFRJ. Imamo saradnički odnos i sve veće međusobno poverenje sa svim susedima i optimističan sam u pogledu daljeg razvoja", ocenio je on.
Kada je reč o bilateralnim odnosima Srbije sa SAD, Mrkić kaže da su oni mnogo bolji "nego to bi neko pretpostavljao", naročito u odnosu na period pre poslednjih predsedničkih i parlamentarnih izbora".
"Imamo sve bolju i bogatiju saradnju sa SAD u raznim oblastima i čvrsto smo opredeljeni, da u dolazećem vremenu, ostvarimo odnose koji će biti za uzor u svakom pogledu", zaključio je Mrkić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 14
Pogledaj komentare