Birališta na lokalnim izborima u Hravstkoj zatvorena su u 19 časova. Na 6.658 biračkih mjesta hrvatski građani su birali župane i zamjenike župana, gradonačelnike i načelnike općina, kao i članove županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća.
Pred izbore je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin poručio građanima: „ Iziđite na izbore, preuzmite odgovornost, odlučite!“
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, odaziv do 16 sati više je nego dvostruko bolji nego na nedavnim prvim izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu i otprilike kao na prošlim lokalnim izborima – ukupno je na razini Hrvatske izišlo 32,99 posto upisanih birača. Gospić je jedini zabilježio izlaznost preko 40 posto do 16 sati, preciznije 40,27 posto upisanih birača. Nešto preko 35 posto imaju Pazin i Požega, a Sisak tek nešto ispod 35 posto. Najveći hrvatski gradovi do 16 sati stoje ovako: Split je najbolji sa 32,03 posto izišlih birača, slijedi Zagreb sa 30,81 posto, Osijek je odmah iza njega sa 30,80 posto i Rijeka je od velikih gradova anjslabija sa 22,17 posto odaziva birača do 16 sati. Po županijama najodgovorniji su glasači u Ličko-senjskoj županiji sa odazivom od 39,40 posto do 16 sati, a slijede Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Krapinsko-zagorska županija – sve preko 35 posto odaziva birača. Odaziv ispod 30 posto zabilježen je u inače vrlo savjesnoj Primorsko-goranskoj županiji - 29,39 posto i Koprivničko-križevačkoj županiji – 29,96 posto do 16 sati.
Kod glasanja nacionalnih manjina, one su za svoje zamjenike župana, gradonačelnika i načelnika općina glasali po novim pravilima. Naime, pripadnici manjina će glasačke listiće za svoje predstavnike dobivati samo na svoje traženje. Biralo se ukupno 74 manjinska zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika načelnika općina u onim sredinama gdje pojedina manjina ima dovoljnu zakonom propisanu zastupljenost. U tim jedinicama je pravo glasa imalo 190.110 pripadnika nacionalnih manjina. Na ovim izborima realizirana je po prvi puta mogućnost dvojezičnih glasačkih listića. Naime, u četiri općine kninskog kraja – Kistanjama, Erveniku, Biskupiji i Civljanima - na traženje općinskih vlasti glasački listići tiskani su dvojezično – na hrvatskom jeziku i latinici i na srpskom jeziku i ćirilici. Lokalni mediji javljaju da je iz Srbije u kninski kraj stiglo triput manje autobusa sa biračima nego na proteklim lokalnim izborima.
Državno izborno povjerenstvo i mobilni timovi nevladine udruge GONG zabilježili su tek manje povrede izborne šutnje, prema ocjeni predsjednika Državnog izbornog povjerenstva i predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Branka Hrvatina u izjavi za HTV – „sada je to znatno, znatno manje i uglavnom se svodi na blogove i elektronske medije“.
Ovogodišnje lokalne izbore karakterizira najkraća do sada izborna kampanja i najveći do sada prijavljeni broj kandidata za izvršne funkcije i mjesta u predstavničkim tijelima. Za župane, gradonačelnike i načelnike općina kandidira se 2065 građana, a za mjesta u predstavničkim tijelima prijavilo se 53. 473 kandidata.
Birališta su otvorena u 7 ujutro. Kako je na svakom od birališta bio birački odbor od 10 članova, samo na biračkim mjestima na današnjim izborima angažirano je 66.580 ljudi. Glasati se moglo sa važećom osobnom iskaznicom, a tko je nema, mogao je otići u svoj matični ured koji je bio otvoren cijeli dan i tamo izvaditi potvrdu s kojom je mogao glasati.
Izbori su održani godinu i po nakon parlamentarnih izborima na kojima je pobijedila koalicija lijevog centra, i koja je nastavkom gospodarske stagnacije, recesije i gubljenja radnih mjesta razočarala velik broj hrvatskih građana. Tako da većina analitičara najavljuje da će socijaldemokrati kao glavna stranka vladajuće koalicije biti u nekoj mjeri „kažnjeni“ na ovim izborima, ali neki dodaju da je nešto slabiji rezultat vladajućih na lokalnim izborima u sredini mandata pravilo, a ne iznimka.
Sa druge strane, ovi se izbori održavaju nešto više od mjesec dana nakon prvih izbora u Hrvatskoj za članove Europskog parlamenta, koji su ocijenjeni kao svojevrsni „comeback“ i dokaz oporavka HDZ-a. Procjena je i da će ovi izbori biti svojevrsni test za Hrvatske laburiste – Stranku rada, stranku koja oštrom retorikom nastoji privući razočarane glasače vladajuće koalicije lijevog centra.
Medijski, ali i simbolički najvažnija će biti bitka za desetak najvećih hrvatskih gradova, i tu su se najveće stranke i najsnažnije angažirale. Socijaldemokrati će u Zagrebu nastojati oboriti svog disidenta, kontroverznog dugogodišnjeg gradonačelnika Milana Bandića, koji se ne planira maknuti s te funkcije,. a socijaldemokrati i HDZ u Splitu jurišaju na gradonačelničku fotelju još kontroverznijeg nezavisnog Željka Keruma, koji se i sam kandidirao za još jedan mandat. Bit će zanimljivo i na razini Splitsko-dalmatinske županije, gdje je jedan od najperspektivnijih kandidata umirovljeni katolički svećenik Ivan Grubišić, kojeg HDZ optužuje da je „zec“ socijaldemokrata.
Kada se radi o izvršnim funkcijama, glasanje se obavlja u dva kruga. Naime, ako nijedan kandidat za župana, gradonačelnika ili načelnika općine ne dobije više od 50 posto svih izišlih glasača, dva kandidata sa najvećim brojem glasova ulaze u drugi krug. Izravno biranje župana, gradonačelnika ili načelnika općine uvedeno je pred prethodne lokane izbore u Hrvatskoj 2007. godine.
Kampanja za ove izbore bila je obilježena ratom plakatima, obiljem grubih riječi i - kako navode mediji - ucjena gdje se glasanje za ovog ili onog kandidata stavljalo kao uvjet za radno mjesto, dobivanje neke dozvole i slično, a dokaz će biti fotografija glasačkog listića mobitelom i slično. Ako takvi slučajevi ucjene dođu pred sud, bit će zanimljivo pratiti razvoj situacije, jer su kazne doista rigorozne.
Iza 19 sati za očekivati je stranačke procjene rezultata, ali neki vjerodostojni službeni rezultati nisu za očekivati do vrlo kasnih večernjih sati. Državno izborno povjerenstvo će iza 21 sat početi na svojim internetskim stranicama www.izbori.hr objavljivati nepotpune rezultate, kako budu pristizali.
Pred izbore je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin poručio građanima: „ Iziđite na izbore, preuzmite odgovornost, odlučite!“
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, odaziv do 16 sati više je nego dvostruko bolji nego na nedavnim prvim izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu i otprilike kao na prošlim lokalnim izborima – ukupno je na razini Hrvatske izišlo 32,99 posto upisanih birača. Gospić je jedini zabilježio izlaznost preko 40 posto do 16 sati, preciznije 40,27 posto upisanih birača. Nešto preko 35 posto imaju Pazin i Požega, a Sisak tek nešto ispod 35 posto. Najveći hrvatski gradovi do 16 sati stoje ovako: Split je najbolji sa 32,03 posto izišlih birača, slijedi Zagreb sa 30,81 posto, Osijek je odmah iza njega sa 30,80 posto i Rijeka je od velikih gradova anjslabija sa 22,17 posto odaziva birača do 16 sati. Po županijama najodgovorniji su glasači u Ličko-senjskoj županiji sa odazivom od 39,40 posto do 16 sati, a slijede Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Krapinsko-zagorska županija – sve preko 35 posto odaziva birača. Odaziv ispod 30 posto zabilježen je u inače vrlo savjesnoj Primorsko-goranskoj županiji - 29,39 posto i Koprivničko-križevačkoj županiji – 29,96 posto do 16 sati.
Kod glasanja nacionalnih manjina, one su za svoje zamjenike župana, gradonačelnika i načelnika općina glasali po novim pravilima. Naime, pripadnici manjina će glasačke listiće za svoje predstavnike dobivati samo na svoje traženje. Biralo se ukupno 74 manjinska zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika načelnika općina u onim sredinama gdje pojedina manjina ima dovoljnu zakonom propisanu zastupljenost. U tim jedinicama je pravo glasa imalo 190.110 pripadnika nacionalnih manjina. Na ovim izborima realizirana je po prvi puta mogućnost dvojezičnih glasačkih listića. Naime, u četiri općine kninskog kraja – Kistanjama, Erveniku, Biskupiji i Civljanima - na traženje općinskih vlasti glasački listići tiskani su dvojezično – na hrvatskom jeziku i latinici i na srpskom jeziku i ćirilici. Lokalni mediji javljaju da je iz Srbije u kninski kraj stiglo triput manje autobusa sa biračima nego na proteklim lokalnim izborima.
Državno izborno povjerenstvo i mobilni timovi nevladine udruge GONG zabilježili su tek manje povrede izborne šutnje, prema ocjeni predsjednika Državnog izbornog povjerenstva i predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Branka Hrvatina u izjavi za HTV – „sada je to znatno, znatno manje i uglavnom se svodi na blogove i elektronske medije“.
Ovogodišnje lokalne izbore karakterizira najkraća do sada izborna kampanja i najveći do sada prijavljeni broj kandidata za izvršne funkcije i mjesta u predstavničkim tijelima. Za župane, gradonačelnike i načelnike općina kandidira se 2065 građana, a za mjesta u predstavničkim tijelima prijavilo se 53. 473 kandidata.
Birališta su otvorena u 7 ujutro. Kako je na svakom od birališta bio birački odbor od 10 članova, samo na biračkim mjestima na današnjim izborima angažirano je 66.580 ljudi. Glasati se moglo sa važećom osobnom iskaznicom, a tko je nema, mogao je otići u svoj matični ured koji je bio otvoren cijeli dan i tamo izvaditi potvrdu s kojom je mogao glasati.
Izbori su održani godinu i po nakon parlamentarnih izborima na kojima je pobijedila koalicija lijevog centra, i koja je nastavkom gospodarske stagnacije, recesije i gubljenja radnih mjesta razočarala velik broj hrvatskih građana. Tako da većina analitičara najavljuje da će socijaldemokrati kao glavna stranka vladajuće koalicije biti u nekoj mjeri „kažnjeni“ na ovim izborima, ali neki dodaju da je nešto slabiji rezultat vladajućih na lokalnim izborima u sredini mandata pravilo, a ne iznimka.
Sa druge strane, ovi se izbori održavaju nešto više od mjesec dana nakon prvih izbora u Hrvatskoj za članove Europskog parlamenta, koji su ocijenjeni kao svojevrsni „comeback“ i dokaz oporavka HDZ-a. Procjena je i da će ovi izbori biti svojevrsni test za Hrvatske laburiste – Stranku rada, stranku koja oštrom retorikom nastoji privući razočarane glasače vladajuće koalicije lijevog centra.
Medijski, ali i simbolički najvažnija će biti bitka za desetak najvećih hrvatskih gradova, i tu su se najveće stranke i najsnažnije angažirale. Socijaldemokrati će u Zagrebu nastojati oboriti svog disidenta, kontroverznog dugogodišnjeg gradonačelnika Milana Bandića, koji se ne planira maknuti s te funkcije,. a socijaldemokrati i HDZ u Splitu jurišaju na gradonačelničku fotelju još kontroverznijeg nezavisnog Željka Keruma, koji se i sam kandidirao za još jedan mandat. Bit će zanimljivo i na razini Splitsko-dalmatinske županije, gdje je jedan od najperspektivnijih kandidata umirovljeni katolički svećenik Ivan Grubišić, kojeg HDZ optužuje da je „zec“ socijaldemokrata.
Kada se radi o izvršnim funkcijama, glasanje se obavlja u dva kruga. Naime, ako nijedan kandidat za župana, gradonačelnika ili načelnika općine ne dobije više od 50 posto svih izišlih glasača, dva kandidata sa najvećim brojem glasova ulaze u drugi krug. Izravno biranje župana, gradonačelnika ili načelnika općine uvedeno je pred prethodne lokane izbore u Hrvatskoj 2007. godine.
Kampanja za ove izbore bila je obilježena ratom plakatima, obiljem grubih riječi i - kako navode mediji - ucjena gdje se glasanje za ovog ili onog kandidata stavljalo kao uvjet za radno mjesto, dobivanje neke dozvole i slično, a dokaz će biti fotografija glasačkog listića mobitelom i slično. Ako takvi slučajevi ucjene dođu pred sud, bit će zanimljivo pratiti razvoj situacije, jer su kazne doista rigorozne.
Iza 19 sati za očekivati je stranačke procjene rezultata, ali neki vjerodostojni službeni rezultati nisu za očekivati do vrlo kasnih večernjih sati. Državno izborno povjerenstvo će iza 21 sat početi na svojim internetskim stranicama www.izbori.hr objavljivati nepotpune rezultate, kako budu pristizali.
