Krugman: Sačekati sa fiskalnom štednjom
17.02.2013. / 14:47
NJUJORK, Sa fiskalnom štednjom treba sačekati dok se američka ekonomija potpuno ne oporavi, savjetuje nobelovac Pol Krugman.
Krugman navodi da iako je tačno da će u nekom trenutku Sjedinjene Države zaista morati da povećaju prihode i smanje potrošnju kako bi obuzdale rast državnog duga, ovo definitivno nije pravi trenutak.
Imajući u vidu situaciju u Americi, bilo bi neodgovorno i destruktivno da se problem štednje ne odloži, ocjenjuje Krugman u tekstu za Njujork tajms.
Rezanje državne potrošnje uništava radna mjesta i izaziva skupljanje ekonomije, navodi Krugman ocjenjujući da ova tvrdnja više nije sporna.
Kontrakcione efekte fiskalne štednje pokazale su studija za studijom, podsjeća Krugman, a kako navodi, potvrdilo ih je i novije iskustvo – na primjer, ozbiljan i uporan pad u Irskoj, koja je neko vrijeme isticana kao sjajan primjer odgovorne politike ili način na koji je odluka vlade Dejvida Kamerona da se okrene štednji zakočila oporavak u Britaniji.
Krugman podsjeća da čak i republikanci koji pozivaju na štednju priznaju, doduše selektivno, da rezanje potrošnje može da naškodi zaposlenosti. Tako je Džon Mekejn nedavno upozorio da bi planirano smanjenje vojnog budžeta moglo da zatvori milion radnih mjesta.
“Istina je da republikanci ponekad vjeruju u ‘oružani kejnzijanizam’, doktrinu po kojoj vojna potrošnja, i jedino vojna potrošnja, pospješuje rast zapošljavanja. Ali to je, naravno, besmislica”, ocjenjuje Krugman.
On smatra da republikanci već govoreći o rastu nezaposlenosti usljed rezanja vojnog budžeta, priznaju osnovni princip ovog problema.
“Međutim. zar neće smanjenje potrošnje (ili povećanje poreza) izazvati zatvaranje radnih mjesta kad god da se dogodi, i zašto onda sa tim ne završimo odmah? Odgovor je ne – imajući u vidu stanje naše privrede, ovo je izuzetno nepovoljan trenutak za štednju”, upozorava Krugman.
On objašnjava da jedan od načina da se to razumije jeste da se uporedi današnja ekonomska situacija sa uslovima u ranijem krugu vojnih rezova – tokom velikog rezanja vojne potrošnje krajem osamdesetih i početkom devedesetih, po završetku Hladnog rata.
“I ovi rezovi su uništili radna mjesta, sa naročito ozbiljnim posljedicama u oblastima poput južne Kalifornije, koje su u velikoj mjeri počivale na namjenskoj industriji. Međutim, na nivou države, efekti su ublaženi monetarnim mjerama: Federalne rezerve spustile su kamate otprilike istovremeno sa rezanjem potrošnje, što je pospješilo privatnu potrošnju i minimizovalo ukupne nepovoljne efekte”, navodi Krugman.
On dalje navodi da Sjedinjene Države danas još uvijek preživljavaju posljedice najgore finansijske krize od Velike depresije, i da su Federalne rezerve, pokušavajući da se izbore sa padom, već smanjile kamate koliko su mogle – praktično na nulu. Dakle, Federalne rezerve ne mogu da ublaže udar smanjenja potrošnje na zaposlenost, koji će nastupiti svom silinom, zaključuje Krugman.
“Poenta je, dakle, da sada sigurno nije vrijeme da se time bavimo; sa fiskalnom štednjom treba sačekati dok se ekonomija potpuno ne oporavi, pa da Fed može ponovo da ublaži udar”, smatra nobelovac.
Krugman odbacuje tvrdnje da Americi prijeti fiskalna kriza. Prema njegovim riječima, Federalna vlada može da se zadužuje jeftinije nego praktično ikad ranije u istoriji, i srednjoročne prognoze, poput desetogodišnjih projekcija koje je nedavno objavila Kongresna kancelarija za budžet, uopšte nisu alarmantne.
“Jeste, postoji dugoročni fiskalni problem, ali on nije toliko urgentan da bismo morali da ga rješavamo baš sada. Navodna fiskalna kriza postoji samo u glavama vašingtonskih insajdera”, smatra on.
Međutim, čak i ako SAD zasad odložie smanjenje potrošnje, zar ne bi bilo dobro da političari u Vašingtonu istovremeno dogovore dugoročan fiskalni plan, pita se Krugman.
“Naravno da bi. Bilo bi dobro i kada bismo imali mir u svijetu i univerzalnu vjernost supružnika. U realnom svijetu, republikanski senatori govore da je situacija bezizlazna – ali ne toliko da bi opravdala podizanje poreza makar za jedan cent. Da li se tako ponašaju ljudi spremni da sklope veliki fiskalni dogovor”, pita se on.
Krugman ocjenjuje da Vašington neće skoro riješiti dugoročne fiskalne probleme, ali da je to nije alarmantno.
”Nije idealno, ali ništa se užasno neće dogoditi ako ove godine ne riješimo baš sve. U međuvremenu, čeka nas bliska prijetnja ozbiljne ekonomske štete od dugoročnog rezanja potrošnje”, smatra on.
Dakle, trebalo bi da izbjegnemo tu štetu odlaganjem problema, zaključuje Krugman navodeći da to predstavlja odgovorno ponašanje. Njujork tajms
Tagovi: fsikalna stenjaoporavak americke ekonomijepol krugmanprivredatop
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
