Hrvatska: Pelješki most odlazi u povijest

Pet godina nakon sklapanja ugovora, hrvatska Vlada odobrila je raskid ugovora sa tri domaće građevinske tvrtke o izgradnji Pelješkog mosta. Most čija je izgradnja trebala biti ovih dana završena započet je pred 4 godine, dovršeno je svega 3 posto radova, a otpočetka je bio predmet kritika zbog svoje previsoke cijene i dvojbene funkcionalnosti.

Vlada je na sjednici u četvrtak dala suglasnost za raskid ugovora o izgradnji Pelješkog mosta sa tri domaće građevinske tvrtke. Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako cijeli projekt nije bio dovoljno ozbiljan, i da se nada kako će njegova Vlada biti ozbiljnija u izgradnji i nalaženju sredstava za neumski koridor.

„A cilj je isto kao i s Pelješkim mostom, ali ovoga puta jeftinije i učinkovitije – spojiti Hrvatsku, uz suglasnost naših susjeda Bosne i Hercegovine i lokalne zajednice! Naši prvi napori pokazuju da to izgleda moguće – u razumnom roku za razuman novac. I to je odgovornost vlasti – da razumno, raspolažući ograničenim sredstvima, postiže određene ciljeve u interesu zajednice. A interes je – spojiti, i na tome radimo!“, kazao je Milanović.

Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić podsjetio je kako je ugovor za gradnju mosta Komarna na kopnu – poluotok Pelješac sklopljen 2007. godine. Cijena izgradnje trebala je biti 1,945 milijardi kuna (oko 250 milijuna eura), a onih svega 3 posto obavljenih radova do obustave radova u lipnju 2010. godine stoje 58 milijuna kuna (nešto preko 7 milijuna eura).

„Hrvatske ceste zbog financijske situacije ne mogu osigurati potrebna sredstva za nastavak realizacije ovog ugovora, te je sa izvođačima radova dogovren sporazuman raskid ugovora o izgradnji mosta kopno – Pelješac sa naglaskom da će izvođačima radova biti priznati svi stvarni troškovi, a oni nemaju pravo na naknadu izgubljene dobiti“, pojasnio je ministar.

Predsjednik Ivo Josipović pozdravio je ovu vladinu odluku, a pozdravlja je i struka.

„Mislim da je to dobra i jedina moguća odluka. Jer, država je pred kolapsom, puno toga ne funkcionira, a graditi takav most koji neće donijeti puno koristi bila bi velika šteta. To je pun pogodak, i hvala bogu da je Vlada našla hrabrosti da se tim stvarima odupre“, kaže za RSE profesor Ivan Dadić, predstojnik Zavoda za prometno planiranje na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti.

Trajektna luka i brza cesta

O tome koliko se uopće pri odluci o izgradnji Pelješkog mosta pitalo struku Dadić kaže:

„Mislim da je tu struka podijeljena. Bivša Vlada premijera Sanadera je našla svoje stručnjake koji su zagovarali takvo rješenje, a na žalost ima ih koji to rješenje zagovaraju i danas. Njima su važni velebni objekti, dok je prvenstveno važno da radimo u interesu hrvatskih građana i povećanja bruto domaćeg proizvoda, a ne velebnih objekata. Mada i velebni objekti mogu značiti puno ako su funkcionalni i racionalni i ako služe svojoj svrsi.“

RSE: Međutim, čini se da to Pelješki most ne bi bio.

Dadić: Apsolutno!

Plan je da se postojeće izgrađene pristupne putove iskoristi za izgradnju trajektne luke za kamione od kopna do Pelješca. Prema dostupnim informacijama, na pelješkoj strani je pristanište skoro završeno, a s kopnene strane potrebno je obaviti još radova.

Također se planira popravljanje dijelova brze ceste preko Pelješca. Ali, to je dobro i kao alternativno rješenje u slučaju da dogovor sa Sarajevom oko Neuma zapne, kaže profesor Dadić.

„Ako ne bi išao ovaj koridor preko Neuma i ako ovi pregovori nisu iskreni – Hrvatska nema izbora! Mora napraviti dva trajektna pristaništa, uvesti 3 – 4 trajekta i to je samo 2,5 kilometra plovidbe morem! Treba napraviti ceste i do sljedeće godine, dakle do ulaska Hrvatske u Europsku uniju sve mora biti gotovo i da do Dubrovnika možemo putovati bez putovnice - trajektom desetak minuta, a ostalo kao i do sada – vožnja cestom“, kaže Dadić.

U četvrtak je riječki „Novi list“ donio tekst u kojem se upozorava na niz nepravilnosti i protuzakonitosti u cijeloj priči oko izgradnje Pelješkog mosta, među ostalim i to da su tadašnji premijer Ivo Sanader i tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta na štetu dva strana ponuđača pogodovali domaćem konzorciju.

„Dokumentacija koju smo objavili pokazuje da je taj projekt rađen na nezakonit način, i da je profesionalno potpuno nekvalitetan. Jer, nije bilo uopće moguće izvesti projekt onako kako ga je zacrtao Institut građevinarstva Hrvate, odnosno Jure Radić. Poanta je u tome da konzorcij hrvatskih tvrtki koji je dobio posao uopće nije imao tehnologiju gradnje ovog mosta kakva je bila predviđena projektom“, kaže za RSE novinar „Novog lista“ Darko Pajić.