Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić i predsedavajući EU Dimitrij Rupel potpisali u Luksemburgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Beograda i Brisela.
Posle dve i po godine pregovaranja sa Briselom, Srbija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Uniji. Komesar za proširenje EU Oli Ren rekao je da su pregovori sa Srbijom bili dugi i naporni, a da je potpisivanje Sporazuma jak signal Srbiji da nije sama na putu ka Evropi.
Ceremoniji potpisivanja Sporazuma su, osim predsednika Srbije, prisustvovali visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana, komesar za proširenje EU Oli Ren i srpski šef diplomatije Vuk Jeremić. Sporazum je nakon toga potpisao i ministar svake zemlje članice pojednačno.
Prema rečima slovenačkog ministara spoljnih poslova Dimitrija Rupela, ministri zemalja članica EU odlučili su da Srbiji ponude da danas potpiše SSP, kao i Privremeni sporazum, kao prateći dokument, na osnovu kojeg se Srbiji pruža mogućnost da koristi skoro 90 odsto beneficija na osnovu SSP-a i pre nego što ga ratifikuju sve zemlje članice Unije.
Implementacija tog pratećeg dokumenta zavisiće, međutim, kako je objasnio slovenački ministar, od ocene Saveta ministara o ispunjenosti saradnje Srbije sa Haškim tribunalom.
"Puna primena posle okončanja saradnje s Hagom"
Savet ministara Evropske unije pozdravio je danas u Luksemburgu potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, ali je naglasio da će praktična primena tog dokumenta biti moguća tek pošto se Savet bude uverio da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom.
"Savet pozdravlja potpisivanje SSP-a i Privremenog sporazuma sa Srbijom kao važan korak zemlje na putu ka EU i raduje se intenziviranju saradnje sa Srbijom kroz sveobuhvatan okvir koji pružaju ovi sporazumi i drugi mehanizmi procesa stabilizacije i pridruživanja", ističe se u zaključcima koje je Savet ministara usvojio na današnjem sastanku u Luksemburgu.
"Savet podseća na članove 2, 4 i 133 SSP-a i na članove 1 i 54 Privremenog sporazuma i ističe da je puna saradnja s Haškim tribunalom, uključujući sve moguće napore da se uhapse i isporuče optuženici, ključan element ovih sporazuma", dodaje se u tekstu.
"U skladu s tim, ministri su se dogovorili da tekst SSP-a pošalju svojim parlamentima na ratifikaciju, a Zajednica je odlučila da primeni Privremeni sporazum čim Savet bude konstatovao da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom", ističe se u zaključcima.
"Savet i Komisija će se redovno starati da Srbija nastavi da u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom. U tom pogledu će Srbiji pomoći EU i njene države članice", naglasili su ministri EU.
"Uslovljavanje Holandije samo za domaću upotrebu"
Uprkos odluci da Srbija i EU danas potpišu SSP, iz Holandije je stigla izjava da je Savet ministara Evropske unije doneo danas odluku da će ratifikacija i primena Sporazuma početi tek kada Savet bude odlučio da je Srbija ostvarila punu saradnju s Haškim tribunalom.
Goran Svilanović, bivši ministar spoljnih poslova, ocenio je za B92 da izjava ministra spoljnih poslova Holandije pre svega predstavlja objašnjenje za holansku javnost zašto je sa Srbijom potpisan SSP, s obzirom na to da se Holandija najviše protivila tome dok se ne završi saradnja s Hagom.
On kaže i da ta izjava nikako ne umanjuje značaj sporazuma koji je danas potpisan.
Jeremić: Potpis na nepromenjen Sporazum
Jeremić je za B92 izjavio da SSP stupa na snagu odmah, a kada će biti potpuno implementiran, zavisiće od toga kako će se građani izjasniti na izborima 11. maja.
On kaže da se on potpisuje potpuno nepromenjen u odnosu na tekst koji je ranije parafiran i navodi da će ga takvog potpisati i sve članice EU.
Miščevićeva: Početak pravih reformi
Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju znači početak pravih, dubljih reformi našeg društva, izjavila je u emisiji Kažiprst radija B92, Tanja Miščević, direktorka Vladine kancelarije za evropske integracije.
Miščevićeva je rekla da nema izmena u tekstu Sporazuma u odosu na parafirani sporazum iz novembra. Ona je dodala da ne vidi zašto je današnji potpis izazvao buru na domaćoj političkoj sceni, jer će politička elita svakako imati mogućnost da o Sporazumu razgovara kada on uđe u proceduru ratifikacije.
"Sporazum će se svakako naći pred novim sazivom Skupštine. I Skupština Srbije će apsolutno moći da kaže da li je 'za' ili 'protiv' ratifikacije. Ali, sa druge strane, ukoliko ne dođe do ratifikacije u našoj Skupštini, to će svakako imati uticaj i na drugu stranu, jer kako ratifikovati nešto što sama država nije ratifikovala", kazala je Miščevićeva.
Sporazum znači i stvaranje zone slobodne trgovine. Srbija će, u skladu sa tim, moći da izvozi robu bez ikakvih ograničenja.
S druge strane, carina će biti ukinuta samo za mali procenat proizvoda koji iz EU dolaze u Srbiju. To će biti proizvodi koji nisu u velikoj upotrebu ili se ne proizvode ovde, pa pretnje po našu prozvodnju neće biti.
"Paralelno sa proizvodima iz EU, jeftinijim a kvalitetnijim, naši proizvođači će dobiti obaveze da iste takve proizvode prave, jer će samo takvi moći da se nađu na tržištu. Zapravo, najveću korist od ovoga sporazuma imaće potrošači. Dakle, svi mi", objasnila je Miščevićeva. Ona je rekla da 7. maja u Srbiju dolaze predstavnici Evropske komisije sa platformom o vizama i da će prvi put ponuditi jasnu listu uslova koje Srbija treba da ispuni da bi došla na "belu šengensku listu". Ti uslovi tiču se pre svega bezbednosti putnih dokumenata i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Ljajić: Obavezna saradnja sa Hagom
Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je pre potpisivanja SSP-a da obaveza pune saradnje Srbije sa Haškim tribunalom ostaje preduslov za naredne korake u pridruživanju Evropskoj uniji.
"Ovo je važna politička poruka Brisela da je Srbija dobrodošla u evropskoj porodici država i naroda", rekao je Ljajić novinarima u Beogradu. Ljajić je istakao da bi potpisivanje SSP-a ojačalo i pregovaračku poziciju Srbije u vezi sa Kosovom.
"Ovo nam povećava šansu da se vratimo za pregovarački sto i svi se slažemo da samo jaka Srbija može da odbrani Kosovo i Metohiju", kazao je Ljajić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da će cene energenata za privredu biti smanjenje i to gasa za oko 15 odsto, a struje za oko 20 procenata, dok će cene za građane ostati iste.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Video snimak iz 1990. godine pojavio su se na Internetu, a na njemu se vidi da je mnogima omiljeni holivudski glumac nekada imao sasvim drugačiju karijeru - takmičio se u skokovima u vodu.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Thousands of people came out last night in Tbilisi to protest against the law on the transparency of foreign influence, which threatens Georgia's pro-Western policy and aspirations towards European integration.
Chinese President Xi Jinping will pay an official visit to Serbia on Tuesday, May 7 and Wednesday, May 8, and will be hosted by Serbian President Aleksandar Vučić.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
Broj prodatih električnih automobila u svetu će ove godine dostići 17 miliona, 20 odsto više nego 2023. godine, prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Tumaž Salehi, jedan od najistaknutijih iranskih repera, objavio je pesmu kritički nastrojenu prema vladi Islamske Republike i bio je uhapšen više puta.
Postoji zvuk koji najavljuje dolazak tornada, ali ljudsko uho ne može da ga čuje. Naučnici ga sada osluškuju pomoću tehnologije, u nadi da će izdavati tačnija upozorenja.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 308
Pogledaj komentare