Keramičke pločice nisu za mozaik Hrama
10. 04. 2012. u 20:46
Nedoumice u javnosti oko ukrašavanja i oslikavanja Hrama Svetog Save. Hram je naše ogledalo i u njemu nema mesta za jeftine pločice, smatraju neki stručnjaci
VEST koja se pojavila u medijima da će Hram Svetog Save ispuniti mozaici rađeni od veštačkog i prirodnog kamena, ali i keramičkih pločica zabrinula je deo javnosti. Neki od stručnjaka koji su se već oglasili smatraju da bi upotreba keramike u najvećem pravoslavnom hramu bila kič najgore vrste, neviđen u crkvenoj umetnosti, bilo na Istoku, bilo na Zapadu.
Oslikavanje Svetosavskog hrama na Vračaru je tema koja već deceniju deli domaće stručnjake, a dodatne nedoumice proizilaze iz činjenice da još nije obnarodovano kome će u zadatak pasti ovaj delikatan posao. Zasada je nesporno da će se iz ruske donacije finansirati izrada živopisa površine 17.000 kvadrata, a po svemu sudeći izvođač će verovatno biti iz Rusije.
Deo sveštenstva, uključen u ovaj projekat, slaže se da keramci nije mesto u crkvi. Oni, međutim, tvrde da još ništa nije precizirano, da autorski projekat još nije izabran, a da će konkurs tek biti raspisan. Jedino je pouzdano da će od početka na oslikavanju Hrama raditi naši i ruski stručnjaci. No, niko od naših stručnjaka za mozaik još nije pozvan.
- Svaka crkva je podjednako važna, ali Hram je naše ogledalo i epicentar srpskog pravoslavlja - kaže mr Miroslav Lazović, profesor zidnog slikarstva na Akademiji primenjenih umetnosti. - Ako je već uloženo mnogo novca da se sagradi Svetosavski hram, onda bi trebalo izdvojiti sredstva i za to da se kupe venecijansko staklo, pasta i zlatne kockice. Ne treba da srljamo. Ako sada nemamo novca za taj posao, bolje je da sačekamo. Ako je Crkva Svetog Đorđa na Oplencu rađena sa pravim skupocenim materijalima, onda ni mi ne bi trebalo da eksperimentišemo sa kojekakvim keramičkim pločicama. Keramičke pločice se koriste za izradu mozaika u firmama, ali ne i u sakralnim objektima.
Lazović je uradio više od 120 mozaika za crkve a dobitnik je Ordena Svetog Save drugog stepena za rad na polju crkvenog slikarstva. On kaže da je još kao student radio sa kombinovanim materijalima, pa i keramičkim pločicama, ali nikada u crkvenim objektima. Keramika upija vlagu više od veštačkog i prirodnog kamena, ističe on. Čak i kad se radi samo prirodnim materijalima, treba voditi računa da se upotrebljava srodna vrsta kamena.
- Svetosavski hram treba da preživi vekove - objašnjava naš sagovornik. - Strah me je da se živopis ne radi kao ilustracija za slikovnicu, odnosno da se mozaik ne bude ređao šablonski.
Samostalni stručni saradnik za primenjene umetnosti na FPU Dragan Popović, takođe smatra da mozaik mora da se radi u kombinaciji venecijanske paste i stakla, jer keramičke pločice imaju kratak vek trajanja.
- Čuo sam da su pravljeni neki odbori, ali do sada nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju o tome da na živopisu u Svetosavskom hramu treba nešto da se radi - kaže Popović. - Naši studenti, koji bi se rado uključili u ovaj projekat, ne znaju kome da se obrate. Kao da se sve vrti u zatvorenom krugu, daleko od javnosti. Za sve srpske umetnike koji se bavi crkvenom umetnošću rad na Svetosavskom hramu sigurno predstavlja izazov i pokazali bi najbolje što umeju.
DRUGAČIJA UMETNOST
- KOLIKO god da je materijal dobar, treba mu dati dušu - smatra Lazović. - Naši umetnici, koji su na ivici egzistencije, uložili bi i dušu i emocije u ovaj posao. Kao student ruskog jezika, obilazio sam Rusiju i njihova umetnost se razlikuje od naše. To je druga škola, drugačiji osećaj.
nn
10.04.2012. 21:07
kad su već fasadu radili slovenci pa angažovali naše izvođače, zašto mislimo da je to naših ruku delo, pustimo strance da nam pokažu kako se to radi, dalje je sve lakše podneti
@nn - Nisu Slovenci radili fasadu, vec je mermer iz Slovenije.
@nn - Zbog cega slovenacki mermer? Nas nije dovoljno dobar???
@nn - Ne, Pero, mi mermera skoro i da nemamo. Pitaj bilo kog kamenorezca odakle mu mermer, sve će ti biti jasno. Pogotovo nemamo tako kvalitetan, kao što ga imaju Slovenci. A naravno da je neko od naših, odgvoran za nabavku materijala, morao da ima na osnovu čega da se ugradi malkice, pa je i to jedan od razloga uvoza iz Slovenije. Pozdrav.
Овај храм је прави одраз нашег народа. Споља се украшавамо и правимо велелепним а изнутра смо празни, права морална и духовна пустош.
Komentari (50)