Zajednički cilj tužbe koju je podnelo više od 50 poslanika je da spreče dalje povećanje moći i ovlašćenja EU koje je, kako oni smatraju, predviđeno Lisabonskim ugovorom. Prema njihovom mišljenju, ako ovaj dokument stupi na snagu, parlament u Berlinu će biti razvlašćen i time će Nemačka prestati da bude suverena država.
Kada su prvi nezadovoljnici prošle godine najavili tužbu ustavnom sudu, savezna vlada u Berlinu reagovala je blago na tu vest.
U međuvremenu, prema pisanju medija, pojavila su se i strahovanja da bi Savezni ustavni sud mogao da donese i odluku koja bi zahtevala da se zatraži dorada Lisabonskog ugovora.
Nemačka je jedna od četiri članice EU u kojima još nije okončana procedura prihvatanja Lisabonskog sporazuma kao novog najvišeg dokumenta Unije.
Irci su sporazum odbacili na referendumu prošle godine, a ponovljeno glasanje očekuje se do kraja ove godine. U Češkoj gornji dom parlameta još uvek odugovlači sa konačnim odobrenjem, dok je to u Poljskoj predsednik države.
U Nemačkoj su Lisabonski ugovor odobrila oba doma saveznog parlamenta, Bundestag i Bundesrat, a u oktobru 2008. ga je potpisao i predsednik države Horst Keler.
Međutim, povelja o ratifikaciji nije mogla da bude poslata u Brisel zbog tužbi koje su predate Saveznom ustavnom sudu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare