Jesenje redovno zasedanje poslanici Skupštine Srbije otpočeli su juče raspravom o rebalansu budžeta za ovu godinu kojim je predviđeno povećanje deficita za 22,2 milijarde dinara na 142,7 milijardi dinara, odnosno na 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Rebalansom budžeta predviđeno je i smanjenje prihoda sa 726,4 na 707,35 milijardi dinara i povećanje rashoda sa 846,9 na 850,9 milijardi.
Premijer i ministar finansija Mirko Cvetković rekao je da rebalans potvrđuje politiku smanjenja javne potrošnje sa 45,5 koliko je iznosila prošle godine na 43,8 odsto učešća u BDP. On je objasnio i da je predviđeno da 39,4 odsto budžeta namenjeno za socijalna davanja i povećanje penzija i plata, 17,6 za odbranu, 15,3 za obrazovanje i nauku, a 11,8 za ekonomske podsticaje razvoja privrede i poljoprivrede. Razlozi za donošenje rebalansa su, kako je rekao Cvetković, smanjenje prihoda u državni budžet zbog povećanja dela poreza na zarade koji će ići u budžete lokalnih uprava i zbog smanjenja procene rasta BDP sa tri na dva odsto zbog mogućeg uticaja drugog talasa svetske ekonomske krize na Srbiju.
Cvetković je najavio i da će vlada predložiti da se porez na imovinu u narednoj godini ne povećava, ali je najavio i izmene Zakona o javnom dugu koje će omogućiti lokalnoj samoupravi da se zadužuje emitovanjem dugoročnih obveznica.
Tanka većina za usvajanje rebalansa je, čini se, obezbeđena, iako je Savez vojvođanskih Mađara koji je „zaslužan“ za povlačenje zakona o železnici iz skupštinske procedure, uslovio podršku rebalansu usvajanjem njihovog amandmana, kojim je zatraženo da se dug pokrajinskom Fondu za kapitalne investicije od osam milijardi dinara isplati u tri jednake rate zaključno sa 1. decembrom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.