Kosovo po modelu Evrope
05. 10. 2011. u 20:58
Samo međunarodna konferencija o KiM može da dovede do rešenja, tvrde stručnjaci međunarodnog prava. Flajner: Podela na konfederalne jedinice. Varadi: Bez prava otcepljenja
Organizovanje ”Dejtona” za KiM, na kom bi se razmatrao širok spektar rešenja za južnu srpsku pokrajinu, od široke autonomije za Srbe do konfederacije, moglo bi da bude i jedini način za raspetljavanje kosovskog čvora, smatraju stručnjaci za međunarodno pravo.
Takvu konferenciju trebalo bi organizovati pod okriljem UN, dok bi za stolom, pored predstavnika Beograda i Prištine, sedele i najmoćnije članice Saveta bezbednosti i EU, kažu sagovornici ”Novosti”.
Tomas Flajner, profesor ustavnog prava i savetnik srpskog tima u pregovorima o Kosovu u Beču pre pet godina, kaže za ”Novosti” da je ideja o ”kosovskom Dejtonu” više nego dobra:
- U bečkom procesu, međunarodna zajednica je unapred isključila razgovore o podeli, širokoj autonomiji za Srbe, federalnom ili konfederalnom rešenju. Zbog toga su ti pregovori i bili osuđeni na neuspeh. Samo otvorena diskusija o svim mogućim modalitetima, može da dovede do rešenja koje je održivo na duge staze.
Flajner objašnjava da postoje mnogi istorijski, ali i aktuelni modeli konfederacija koji se mogu uzeti za primer. I sama EU je neka vrsta konfederacije, objašnjava Flajner, zajednica suverenih država, sa zajedničkim ustavom i organima u Briselu, čije najvažnije odluke potvrđuju parlamenti i vlade zemalja članica:
- Kapa dogovora bilo bi donošenje ustava u kojem bi se sve oblasti i nadležnosti pojedinih konfederalnih ili federalnih jedinica unutar Kosova tretirale do najsitnijih detalja - od raspodele novca, do policije i pravosuđa. To je propušteno u slučaju BiH i zato tamo još postoje ozbiljni problemi.
Tibor Varadi, profesor međunarodnog prava, kaže za ”Novosti” da bi Priština verovatno insistirala da u taj ustav uđe ”zabrana” da teritorijalne jedinice imaju pravo otcepljenja.
- Postoje različiti oblici autonomije koje bi Srbi unutar KiM mogli da dobiju. Nije važno da li bi se delovi teritorija na kojima Srbi žive zvali pokrajine, entiteti ili konfederalne jedinice, već lista nadležnosti koju bi dobile. Sve to moglo bi se definisati na nekom ”Dejtonu” za Kosovo - kaže Varadi.
Priština i veliki deo međunarodne zajednice i dalje se snažno opiru traženju rešenja koja bi išla u ovom pravcu, jer je za njih nezavisnost Kosova završena priča. Profesor međunarodnog prava Predrag Simić smatra da i i pored malih izgleda na uspeh, Beograd ipak treba da nastavi da insistira na političkom dijalogu:
- Taj proces će ići sporo i teško, jer smo nedavno videli koliko tvrd stav zauzimaju pojedine članice SB, koje su čak blokirale i rusko saopštenje o situaciji na administrativnim prelazima. Ali, ovako se samo do unedogled produžava stanje neizvesnosti i zato treba koristiti sve političke i diplomatske metode da se stvari pomere sa mrtve tačke.
Deki Pravedni
05.10.2011. 21:10
Pribicevicu, Moskvu si zaboravio !??
@Deki Pravedni - Deki,Moskva nije u Evropi,jer je sone stane Urala.Uci gegrafiju pre nego sto palamudis.
@Deki Pravedni - Ljatif, Moskva je u Evropi. Nauci geografiju, da se ne bi brukao u komentarima
@Deki Pravedni - Latife, prvo budi čovek sa pristojnim komentarom. Reč koju si upotrebio "palamudiš" je toliko niska, da je čak i čobani sa planina rezko koriste. I ti dobro ne poznaješ geografiju, jer mesto nekog grada u državi, nije dokaz da ta država nema prostor i na drugim Kontinentima. Ako nemaš prijatelja komčiju, potraži ga i malo dalje, a prijatelj nije daleko ma gde da se nalazi. Mihailo
@Deki Pravedni - Latif je očigledno slab sa geografijom, Moskva nije u Evropi, a Prizren nije u Srbiji. Ovako ti je lakše, kreneš se ka jugu i tamo ti je Tirana. Srećan put
Komentari (75)