Studija objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition potvrđuje raniju norvešku studiju koja je ustanovila da nema razlike u inteligenciji sedmogodišnjaka čija je majka uzimala riblje ulje tokom trudnoće i dojenja i onih koji nisu bili izloženi ribljem ulju.
Masne kiseline, poput dokozaheksaenoične kiseline (DHA) kojih ima u ribi, smatraju se važnima za razvoj fetusa.
Pitanje je bilo da li će detetu da koristi dodavanje veće količine tih masnoća majčinoj ishrani.
Istraživači su otkrili da deca žena koje su u crvenim krvnim zrncima imale velike količine DHA u vreme porođaja, na testovima imaju nadprosečni nivo inteligencije u dobu od 6 godina.
Majke sa visokom nivoom DHA nisu nužno dobijale riblje ulje kao dodatak ishrani, nego taj rezultat možda odražava majčino unošenje DHA iz različitih izvora, a tokom dužeg perioda.
"Nismo otkrili znatan učinak dodatka ishrani na kognitivne funkcije deteta. Majčinski DHA status može imati veze s kasnijim kognitivnih funkcijama kod dece", napisala je vođa studije Kristina Kampoj sa Univerziteta u Granadi.
To bi moglo da znači da je dugotrajno uzimanje masnih kiselina korisnije nego uzimanje dodataka ishrani u trudnoći.
"Studija nije merila način ishrane dece, a to je moglo da utiče na rezultate", rekla je Ingrid Heland iz Univezitetske bolnice u Oslu, koja je vodila ranije norveško istraživanje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare