Poljoprivrednici duguju za penzije

Na adrese desetina hiljada poljoprivrednika stigli su računi za uplatu penzionog osiguranja, koji iznose i po nekoliko stotina hiljada dinara.

Izvor: B92

Ponedeljak, 05.01.2009.

01:11

Default images

Dugovi su se od sredine devedesetih godina nagomilali u toj meri da većina poljoprivrednika nema novac za penzijsko i invalidsko osiguranje. Poljoprivrednici Novog Miloševa, tipičnog banatskog sela, pred Novu godinu dobili su račune iz poreske uprave po kojima im se na ime dugovanja traži da uplate od 200.000 do 800.000 dinara u gotovini.

Da su sakupili novac za svega 10 dana, koliki im je dat rok, mogli su da budu oslobođeni kamate. Ovako, od njih se traži da plate dug u celosti.

"Ja ne znam šta treba prodati za tu sumu i kako živeti da bi tu sumu mogli da priuštite sebi da, eto, platite. To je, jednostavno, jako mnogo. Kamate su dnevne", kaže Vera Pajić. "Stiglo nam je više od 500.000, plus socijalno 156.000. I ja i deda to nismo u mogućnosti da platimo. Nama je prošlo 60 godina i mi bi hteli da otpišemo naših 18 godina, koje smo do sada uplaćivali", kaže Anđelka Đukićin.

Najveća dugovanja prema Fondu su nastala tokom devedesetih godina, mada je i sada situacija na selu toliko loša da mali broj poljoprivrednika može da priušti plaćanje penzionog osiguranja.

Iznos poljoprivrednih penzija se kreće od 2.000 do 5.000 dinara.

"Najmanji broj godina koji se treba uplatiti da bi se ostvarilo pravo na starosnu penziju jeste 15 godina staža osiguranja. Međutim, to ne znači da sa uplatom od 15 godina staža osiguranja prestaje i obaveza plaćanja doprinosa, i to je česta zabluda kod poljoprivrednika", kaže za B92 Ivan Todorović, direktor PIO filijale Beograd 1.

"Naime, obaveza traje do ispunjenja kumulativno oba uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a to je znači i staž osiguranja, a i godine", objašnjava Todorović.

Prosečni posed u Srbiji iznosi nešto preko tri hektara. S druge strane, od poljoprivrednika se očekuje da na ime socijalnog i zdravstvenog uplate državi oko 60.000 dinara godišnje, dok za tu površinu mogu da dobiju 30.000 dinara subvencija.

To znači da će se veliki broj poljoprivrednika, pogotovu u centralnoj i južnoj Srbiji, naći pred dilemom da li da uopšte registriju posede i konkuruše za subvencije Ministarstva poljoprivrede.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: