Rapamicin, eliksir mladosti s Uskršnjih ostrva, mogao bi biti lek za decu obolelu od progerije, neizlečive bolesti koja dovodi do ubrzanog starenja i smrti dece stare od 12 do 13 godina, zaključila je grupa naučnika među kojima i jedan iz Hrvatske, piše danas Jutarnji list.
Do tog otkrića došla je grupa naučnika pod rukovodstvom hrvatskog naučnika Dimitrija Krainca i Frensisa Kolinsa, direktora američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) i šefa projekta Ljudski genom.
Istraživanje, objavljeno u uglednom časopisu Science Translational Medicine, izazvalo je veliku pažnju svetskih medija, ali i nadu roditelja oko 250 dece u svetu koja su obolela od te retke genetske bolesti.
Progerija pogađa jednu od osam miliona beba, a ta deca stare šest do osam puta brže nego ostala. Opada im kosa, koža im postaje tanka i prozirna, zglobovi su im artritični i izgledaju kao starci, iako još nisu doživeli ni tinejdžerski uzrast, pa na kraju umiru od moždanog udara ili infarkta, piše list.
"Progerija je prouzrokovana mutacijom u jednom genu, zbog čega se u ćelijama nakuplja protein progerin. Tražili smo način na koji bi se progerin mogao ukloniti iz ćelije, pri čemu smo testirali razne lekove. Pokazalo se da je rapamicin najefikasniji," rekao je za list Dimitri Krainc, profesor na Harvardu i saradnik instituta MedILS-a iz Splita.
Rapamicin je spoj koji proizvode bakterije iz tla Uskršnjih ostrva, a već dugo se koristi kao citostatik i lek koji sprečava odbacivanje organa pri transplantaciji. Naučnici su pre dve godine pokazali da rapamicin ostarelim miševima može produžiti život za 38 odsto.
"Rapamicin produžava život raznim organizmima, a momentalno ispitujemo na koji način rapamicin deluje u normalnim ćelijama, odnosno na koji način produžava zdravlje stanica i organizma uopšte", rekao je Krainc i naglasio da bi klinički eksperimenti u lečenju progerije mogli početi već narednih meseci.
"Kako se rapamicin već koristi kod ljudi, može se vrlo brzo primeniti i kod obolelih od progerije. Verujem da će kliničke studije početi još ove godine", rekao je Krainc i naglasio da farmaceutske kompanije često smatraju da se ne isplati tražiti lek za retke bolesti.
Krainc je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a zatim se naučno i klinički usavršavao na u medicinskoj školi u Harvardu gde je profesor neurologije.
U Hrvatsku se vratio 2003. i tamo je kraće vreme vodio Kliniku za neurologiju KBC-a Rebro i bio šef Centra za genomiku na Medicinskom fakultetu. Krainc od 2005. godine sarađuje na MedILS-u u Splitu, gde je šef naučno-istraživačkog projekta "Mehanizmi neurodegeneracije".
(Tanjug)
Istraživanje, objavljeno u uglednom časopisu Science Translational Medicine, izazvalo je veliku pažnju svetskih medija, ali i nadu roditelja oko 250 dece u svetu koja su obolela od te retke genetske bolesti.
Progerija pogađa jednu od osam miliona beba, a ta deca stare šest do osam puta brže nego ostala. Opada im kosa, koža im postaje tanka i prozirna, zglobovi su im artritični i izgledaju kao starci, iako još nisu doživeli ni tinejdžerski uzrast, pa na kraju umiru od moždanog udara ili infarkta, piše list.
"Progerija je prouzrokovana mutacijom u jednom genu, zbog čega se u ćelijama nakuplja protein progerin. Tražili smo način na koji bi se progerin mogao ukloniti iz ćelije, pri čemu smo testirali razne lekove. Pokazalo se da je rapamicin najefikasniji," rekao je za list Dimitri Krainc, profesor na Harvardu i saradnik instituta MedILS-a iz Splita.
Rapamicin je spoj koji proizvode bakterije iz tla Uskršnjih ostrva, a već dugo se koristi kao citostatik i lek koji sprečava odbacivanje organa pri transplantaciji. Naučnici su pre dve godine pokazali da rapamicin ostarelim miševima može produžiti život za 38 odsto.
"Rapamicin produžava život raznim organizmima, a momentalno ispitujemo na koji način rapamicin deluje u normalnim ćelijama, odnosno na koji način produžava zdravlje stanica i organizma uopšte", rekao je Krainc i naglasio da bi klinički eksperimenti u lečenju progerije mogli početi već narednih meseci.
"Kako se rapamicin već koristi kod ljudi, može se vrlo brzo primeniti i kod obolelih od progerije. Verujem da će kliničke studije početi još ove godine", rekao je Krainc i naglasio da farmaceutske kompanije često smatraju da se ne isplati tražiti lek za retke bolesti.
Krainc je diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a zatim se naučno i klinički usavršavao na u medicinskoj školi u Harvardu gde je profesor neurologije.
U Hrvatsku se vratio 2003. i tamo je kraće vreme vodio Kliniku za neurologiju KBC-a Rebro i bio šef Centra za genomiku na Medicinskom fakultetu. Krainc od 2005. godine sarađuje na MedILS-u u Splitu, gde je šef naučno-istraživačkog projekta "Mehanizmi neurodegeneracije".
(Tanjug)