Petrović: Veće plate su rizik
06. 02. 2011. u 20:55
Kandidat za predsednika Fiskalnog saveta Pavle Petrović o zahtevima radnika: Više zarade guraju inflaciju. Povećanje potrošnje ne smanjuje deficit
Nije dobro da Vlada Srbije eventualni rast prihoda u prvom kvartalu utroši na uvećanje zarada - kaže za "Novosti" profesor Pavle Petrović, kandidat za predsednika Fiskalnog saveta Srbije. - Ako bude sredstava više nego što je projektovano, ona se mogu iskoristiti za pokriće minusa države, koji nije mali.
Predsednik Fiskalnog saveta trebalo bi tokom ovog meseca, na osnovu predloga predsednika Tadića, da bude izabran u Skupštini. Već na početku rada mogao bi da naiđe na probleme. Pravila fiskalne odgovornosti, naime, tek što su stupila na snagu, a najavljuje se da će biti promenjena. Pre svega, formula prema kojoj se utvrđuju zarade u javnom sektoru i penzije.
- Očigledno je veliki pritisak da se zarade u javnom sektoru, samim tim i penzije, povećaju - kaže za "Novosti" profesor Petrović. - Međutim, svaki put kada se u medijima pojavi informacija da se država dodatno zadužila, javnost se silno uznemiri. A nemoguće je u isto vreme povećavati potrošnju i, u uslovima skromnog privrednog rasta, smanjivati budžetski deficit.
* Građani se plaše da im se ionako mala primanja realno još ne umanje?
* PLAŠI li vas da će najavljeno poskupljenje struje, a možda i gasa, doprineti većem rastu cena?
- Treba napraviti dobar balans. Naime, ukoliko se veštački cena električne energije drži na niskom nivou, pospešuje se dodatna potrošnja, jer se građani opredeljuju, recimo, za grejanje na struju, a EPS, zbog nemogućnosti primene ekonomskih cena, ima gubitke. S druge strane, kada bi se primenile ekonomske cene, postoji opasnost da EPS i druga javna preduzeća kroz njih pokrivaju i neracionalne troškove. Tu se, definitivno, mora napraviti balans.
- Ne treba zaboraviti da je predviđeno povećanje zarada i penzija u ovoj godini apsolutno usklađeno sa procentom inflacije, čak i sa procentom rasta bruto društvenog proizvoda. Znači, u najmanju ruku, plate i penzije realno će biti iste kao sada.
* Kakav bi uticaj moguće uvećanje zarada moglo da ima na već rastuću inflaciju?
- Inflacija u Srbiji je visoka i snažno se ubrzava. Prema očekivanjima, ali samo ako ne bude novog rasta potrošnje, smanjenje inflatornog pritiska može da se očekuje u maju, ili čak u junu. Ali, ukoliko dođe do uvećanja budžetskih davanja za plate i penzije jasno je da će se već prisutna inflatorna spirala nastaviti, pa je nemoguće reći da li bi Srbija mogla da okonča godinu u utvrđenim okvirima inflacije. Znači, u okviru do šest odsto.
* Uskoro bi trebalo da se nađete na čelu Fiskalnog saveta, koji radi po zakonu koji je menjan baš u delu fiskalne odgovornosti. Mislite li da će kredibilitet tog tela poljuljati eventualno popuštanje Vlade pred zahtevima sindikata?
- Osnovno fiskalno pravilo, a to je održavanje utvrđenog fiskalnog deficita nije, za sada, ugroženo. Istina, menjana je formula prema kojoj se utvrđuju zarade u javnom sektoru i penzije, ali je to, iz ugla održanja makroekonomske stabilnosti, bio dobar potez.
* Zašto to mislite?
- Ovom merom je delimično obuzdan talas populizma dela vlade koji je tražio da se plate i penzije odmrznu najpre u junu, pa u oktobru i, na kraju, nametnuo loš kompromis za odmrzavanje u januaru. Puna indeksacija od oko šest odsto koja je trebalo da se realizuje u januaru sigurno bi izazvala novi talas inflacije. Pri tom, i ukoliko Vlada odobri povećanje zarada i penzija u nekom procentu u aprilu, pitanje je da li će se probiti iznos koji je budžetom za ovu godinu planiran za te namene.
Aleksandar
06.02.2011. 21:31
Smesni covece, pricajte mi malo o tome kako rast plata u Narodnoj banci, agencijama i javnim preduzecima poput Srbijagasa i Aerodroma nije bio inflatoran a da bi mnogo manji rast plata u prosveti bio inflatoran, recesion, epidemioloski, satanisticki i sezimicki.
@Aleksandar - Bravo za komentar
@Aleksandar - Vece plate su rizik a jesti iz kontejnera nije ni najmanje. Zato gospodo iz skupstine u cilju manjeg rizika izvolte, pridruzite se.
Defininitivno Jezda i Dafina su se presli sto su osnivali banke umesto da plate proviziju i dobiju mesto u nekoliko ovakvih saveta i osbora. Zarada je otprilike ista a niko ih ne bi pitao odakle im pare. 2 clana partije = 9 clanova saveta i odbora, to je definicija srpske politicke scene i ekonomskog kriminala.
Manje kradite, racionalizujte administraciju, manje kradite, manje kradite, i bice para... I da, MANJE KRADITE...
Komentari (10)