Izvor: B92
Kafane, restorani i kafići u Beogradu preživljavaju teške dane. Svaki drugi lokal u centru grada posluje sa - gubitkom
Izvor: Večernje novosti
Promet na beogradskim splavovima opao je za 15 odsto, u kafićima od 30 do 50 odsto, a u kafanama od 60 do čak 90 odsto.
U glavnom gradu je od početka godine zatvoreno 2.500 ugostiteljskih objekata, ali su se u međuvremenu otvorili novi. Beograđani se teško odriču jela i pića u kafanama, pa ne čudi što se 3.402 preduzetnika bavi ugostiteljstvom, dok ih je lane bilo 3.247! <a href='http://d1.openx.org/ck.php?n=aa0339ee&amp;cb=1292925547' target='_blank'><img src='http://d1.openx.org/avw.php?zoneid=142874&amp;cb=1292925547&amp;n=aa0339ee' border='0' alt='' /></a>
- Nove kafane se neprestano otvaraju, jer gazde misle da je najlakše zaraditi novac u ugostiteljstvu i služenju pića - kaže Obren Drljević, predsednik Udruženja restoratera. - U SAD u prvoj godini propadne 90 odsto kafana, a kod nas rade godinama tako što gomilaju troškove, ne daju plate, ne plaćaju račune.
Drljević kaže da u restoranima nema posla zbog besparice. Promet je, kaže, pao od 30 do 50 odsto.
- Čak i kad bi spustili cene jela na 400 dinara, posla neće biti - kaže Drljević.- Jedini ko ima pune stolove u Beogradu su elitni restorani, a takvih nema mnogo.
U Uniji poslodavaca kažu da Beograd očekuje pad kupovne moći, kao i da lokali na najprometnijim lokacijama rade sa gubitkom. Recimo, „Ruski car“, koji ima 120 zaposlenih, mesečno plaća 90.000 dinara SOKOJ-u za muziku, a pet miliona dinara daje za porez na imovinu.
- Ako je „Ruskom caru“ teško, čemu mogu da se nadaju male kafane - kaže Dragoljub Rajić, iz Unije poslodavaca.- Ukupan pad prometa u strogom centru je 18 odsto, a na periferiji je više od 30 odsto, a godišnji troškovi ugostiteljskog objekta od 45 kvadrata u prestonici su 101.741 evro. Svaki drugi lokal posluje sa gubitkom, nemaju za plate, a posebno ne za 39 dažbina državi!
DIREKTORSKI
ZA razliku od ranijih godina, sve je manje direktorskih ručkova i proslava. Firme sve ređe poslovne partnere vode da ručak, a proslave svode na skromnu zakusku. Nestali su brojni praznici koji su se slavili po kafanama, a gazde restorana kažu da je tako i bolje, jer firme uglavnom plaćaju preko računa koji su najčešće u blokadi. Ugostitelji računaju samo na porodične ručkove, koji su se - proredili.
ZA PONETI
PORED nemaštine, najveći problem beogradskih kafandžija su vlasnici ribarnica i mesara koji su počeli da prodaju spremljenu hranu. Na svakom ćošku otvaraju se pečenjare, ribarnice, domaće kuhinje, koje kuvaju hranu za poneti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.