Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), otplatom dugova u 2011. najviše će biti opterećene državne i privatne kompanije.
Preduzećima na naplatu stiže 4,1 milijarda evra otplate na zaduženja koja su proteklih godina podigli u inostranstvu. U malo boljem položaju biće banke, koje u 2011. morajuda vrate više od 2,8 milijardi evra.
Sledeća godina neće biti laka ni Ivanu Šukeru, potpredsedniku Vlade i ministru finansija, koji će morati da smisliti kako da za otplatu namakne više od 900 miliona evra.
Reč je uglavnom o novcu koji je Hrvatska na svetskom finansijskom tržištu uzimala u proteklih pet ili šest godina.
Novac od tih zaduženja završio je u gradnji autoputeva i stanova i u kreditima koje su građani uzimali kako bi kupili stan ili auto ili naprosto finansirali svakodnevnu potrošnju. Slično je i sa zaduženjima države i lokalne samouprave, deo kojih je otišao u financiranje administracije, plata, penzija i socijale. Na sav taj posuđeni novac mora se platiti i više od milijardu evra kamate.
Statistički gledano, svaki će građanin morati da vrati oko 2.370 evra, što je više od tri prosečne mesečne neto plate u Hrvatskoj.
Ako se računaju samo zaposleni, kojih je oko 1,5 miliona, svaki će od njih morati da vrati 7.000 evra ili 9,5 prosečnih mesečnih neto plata. Mesečna rata duga u 2011. je oko 870 miliona evra, što je gotovo celokupan iznos projekta Brijuni Rivijera, od kojeg se očekuje da otvori hiljade novih radnih mesta duž brijunskog priobalja.
Čak i sa naduvanim cenama gradnje autoputeva,
Hrvatska bi jednim mesečnim iznosom potrebnim za vraćanje spoljnog duga u 2011. mogla da sagradi gotovo 125 kilometara autoputeva. Taj iznos je dovoljan i za gradnju nove termoelektrane u Plominu, koja je jedan od ključnih projekata kojim Vlada želi da oživi recesijom izmučenu hrvatsku privredu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 5
Pogledaj komentare