Pitić: Dinar sve traženiji

S. MORAVČEVIĆ

26. 09. 2010. u 20:59

Goran Pitić, predsednik UO Sosijete ženeral banke: Sve veći broj zajmova u našoj valuti. Kamate će se blago kolebati. Godina teža nego što se očekivalo

INTERESOVANJE za kredite stalno raste, a građani se sve više priklanjaju dinarskim pozajmicama bez valutne klauzule, pogotovo kada su u pitanju potrošački i gotovinski zajmovi. Na ovo okretanje domaćoj valuti ukazuje, u razgovoru za "Novosti", Goran Pitić, predsednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke.

Prvi čovek velike francuske banke u Srbiji ističe i da postoji veliko interesovanje za subvencionisane zajmove, a kada je reč o stambenim kreditima kaže:

- U ovoj godini oni predstavljaju više od polovine našeg ukupnog kreditiranja stanovništva, imajući u vidu ponudu i po varijabilnoj i po fiksnoj kamatnoj stopi.

* Šta se može očekivati u narednoj godini?

- Inflacija će u sledećoj godini biti pod velikim pritiskom kretanja cena energenata i posebno hrane, imajući u vidu lošu godinu u pogledu suše, požara, poplava, promenljivu politiku izvoza žita iz Rusije, turbulenciju cena na poljoprivrednim berzama... Potrebno je da vlada svojim merama i doslednom politikom, kako u fiskalnoj oblasti, tako i u oblasti borbe protiv svih vrsta monopola, kao i mudrom budžetskom politikom, utiče na očuvanje makroekonomske stabilnosti. Očekujem da će NBS politikom targetiranja inflacije putem referentne kamatne stope, kao i blagovremenim intervencijama na deviznom tržištu, obezbediti stabilnost cena, a pre svega deviznog kursa.

MALA SLOVA U UGOVORU
* ŠTA, kao bankar, savetujete građanima koji se zadužuju, na šta najviše da obrate pažnju?
 - Pre svega, treba da izbalansiraju svoje potrebe sa realnim mogućnostima za servisiranje duga. Dobro je što danas postoji čitava paleta kreditnih proizvoda, kao i institucija ličnih bankara, tako da svaki građanin ima prilike da se posavetuje i odabere adekvatan kredit. Obaveza banke je i da svakom klijentu skrene pažnju na moguće rizike, a pre svega devizni rizik i kamatni rizik, i ponudi mu adekvatne instrumente zaštite od ovih rizika. Poznato je da u Sosijete ženeral banci "nema malih slova", ali, svejedno - nije samo interes svakog klijenta, već i obaveza da se upozna sa svim odredbama ugovora o servisu koji banka nudi.

* Kriza ne prolazi tako lako...

- Pokazalo se da je ova godina sa makroekonomskog aspekta teža i izazovnija nego što se očekivalo. Smatram da će do kraja godine Srbija sprovesti projektovani rast društvenog proizvoda od 1,5 odsto i da će sledeće godine imati možda veće šanse da premaši projektovanih 2,5 odsto rasta.

* Kakav će uticaj imati povećanje referentne kamatne stope i najava guvernera NBS da će nastaviti sa restriktivnom monetarnom politikom, kako bi obuzdao inflaciju?

- Politikom referentnih kamatnih stopa Narodna banka Srbije kontroliše uticaj promene cena na rast inflatornih očekivanja. NBS će verovatno reagovati kad god inflatorna očekivanja narastu do te mere da ozbiljno mogu da ugroze ciljeve za narednu godinu.

* Šta da očekuju građani?

- Građani u umerenom rastu referentne kamatne stope treba da vide odbranu od budućeg rasta cena na malo, veće šanse za stabilizaciju deviznog kursa, pa samim tim i manje rizika da će u budućnosti za istu robu i usluge više plaćati, odnosno da će teže servisirati svoje dugove po kreditima. Ipak, sa aspekta banaka, budući da promena referentne kamate stope momentalno utiče na kretanje međubankarskih pozajmica i uopšte dinarskih izvora, ovaj rast znači i prilagođavanje kamatnih stopa na čisto dinarske kredite, bez valutne klauzule.

* U kom pravcu će se kretati kamate na kredite do kraja ove i početka sledeće godine?

- Bazne stope, bez obzira na to da li je u pitanju referentna stopa na dinar ili na evro, imaće blagu kolebljivost u narednom periodu, mada ne očekujemo preterani rast, pogotovo kada je u pitanju euribor.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (6)

obrad

26.09.2010. 21:51

Gradjani se u bezizlazu sve više i pogubnije zadužuju. Privreda sa ovakvim kamatnim stopama ne može da bude konkurentna na tržištu jer privreda u uredjenim državama raspolaže sa pet-šest puta jeftinijim novcem gledano kroz kamate. Liberalizovan uvoz u takvoj situaciji je smrt domaće privrede, a na sve to vlada još poziva strane investitore da potpuno pohara i raskomada dobro pripremljenu srpsku ekonomsku lešinu.

Misko Radjenovic - Bubu

27.09.2010. 07:52

tacno juce ja Mexico Plazu u Wienni,kad neki Sr Lakanci,pitaju ispred mene na menjacnici hoce kazu srpske dinare,jedan pazari za nekih 15 hiljada jevradrugi Lesli Perera zove se covik citam mu iz pasosa,kupi za 10 hiljada jevra srpske dinare,i posle njega pojavi se Vivijan Perera zena od ovog Leslia ona hoce da kupi,za 25 hiljada jevra dinare,menjacnica nije imala nego su joj rekli da dodje posle sat vremena,pitam ja ovog Lweslija sta ce im tolike pare vele idu da kupe,kucu u srbiji sa njivom

Zoran

27.09.2010. 15:04

.... Da bre, ovi ovde na zapadu se sve polomise za Srbpskim dinarom.... ovde ga uopste nema na kursnim listama, kao da ne postoji...

Zoran

27.09.2010. 15:58

NBS je u dogovoru sa Vladom srozala nas dinar za nepune dve godine za oko 40%. Sa ovim nivoom kursa od 106 dinara za evro svedoci smo svih poskupljenja koja ce se nastaviti, deevroizacija se ne moze sprovesti takodje ,niti ce biti vise dinarskih depozita, ljudi is straha od jos veceg slabljenja dinara umesto u potrosnju ulazu u kupovinu evra. Samo sa ojacanim dinarom na paritetu od oko 90 za evro koliko je i bio u novembru prosle godine se sve ovo moze realizovati a ako ostane ovaj kurs kolaps

MiL de BaKruS

27.09.2010. 17:36

"Godina teža nego što se očekivalo". To se zove licemerje. Jer to nije tačno, pošto je većina savesnih ljudi znala da će godina biti teža od prethodne, kao što će i naredna biti od ove. Zato bi bilo poštenije da kažete: "Godina teža nego što smo vam obećavali".