Nervozne, često neraspoložene ili zatvorene osobe, nisu pod većim rizikom da obole od raka od prijateljski nastrojenih i otvorenih ljudi, utvrđeno je na osnovu dugogodišnjeg praćenja gotovo 60.000 odraslih parova finskih i švedskih blizanaca.
Takođe je ustanovljeno da između jednog i drugog tipa ličnosti nema razlike u pogledu prognoze ishoda kancera, kad do njega već dođe.
"Oboleli od kancera ne bi trebalo da se opterećuju razmišljanjima kako su sami krivi za svoju bolest, niti kako bi morali da se menjaju i budu optimistički nastrojeni", kaže dr Naoki Nakaja iz Danskog udruženja za rak, koji je predvodio istraživanje.
Oduvek prisutnu teoriju da tip ličnosti, naročito potiskivanje emocija, ima nekakvu ulogu u oboljevanju od raka, ali i u prognozi ishoda bolesti, popularisalo je jedno evropsko istraživanje iz osamdesetih godina prošlog veka.
U međuvremenu je bilo više malih studija koje su se bavile tom problematikom, a koje su imale konfliktne rezultate.
Istraživački tim dr Nakaje je pratio mladi i sredovečne ljude različitog nivoa ekstrovertnosti ili introvertnosti. Tokom tri decenije od ukupno 59.548 ispitanika, 4.631 je oboleo od raka, a 1.548 ih je umrlo od te bolesti.
Kada su u obzir uzeti faktori kao što su pušenje, konzumiranje alkohola, telesna težina i nivo obrazovanja, ispostavilo se da osobine ličnosti nisu od uticaja na obolevanje ili umiranje od raka, osim u toliko što je na primer jedan tip ličnosti možda skloniji pušenju ili alkoholu od drugog.
Komentarišući ove zaključke, dr Džems Kojn, rukovodilac bihevioralnog onkološkog programa na Medicinskom fakultetu Univerziteta Pensilvanije, napominje da bi tip ličnosti mogao da bude od većeg značaja kod srčanih bolesnika nego kod obolelih od kancera.
Naime, srčana bolest nameće godine pa i decenije na određenom režimu lekova, specijalnoj ishrani i fizičkoj aktivnosti, pa neke osobine ličnosti, na primer savesnost, mogu da budu od znatnog uticaja na tok i ishod bolesti.
(Tanjug)
"Oboleli od kancera ne bi trebalo da se opterećuju razmišljanjima kako su sami krivi za svoju bolest, niti kako bi morali da se menjaju i budu optimistički nastrojeni", kaže dr Naoki Nakaja iz Danskog udruženja za rak, koji je predvodio istraživanje.
Oduvek prisutnu teoriju da tip ličnosti, naročito potiskivanje emocija, ima nekakvu ulogu u oboljevanju od raka, ali i u prognozi ishoda bolesti, popularisalo je jedno evropsko istraživanje iz osamdesetih godina prošlog veka.
U međuvremenu je bilo više malih studija koje su se bavile tom problematikom, a koje su imale konfliktne rezultate.
Istraživački tim dr Nakaje je pratio mladi i sredovečne ljude različitog nivoa ekstrovertnosti ili introvertnosti. Tokom tri decenije od ukupno 59.548 ispitanika, 4.631 je oboleo od raka, a 1.548 ih je umrlo od te bolesti.
Kada su u obzir uzeti faktori kao što su pušenje, konzumiranje alkohola, telesna težina i nivo obrazovanja, ispostavilo se da osobine ličnosti nisu od uticaja na obolevanje ili umiranje od raka, osim u toliko što je na primer jedan tip ličnosti možda skloniji pušenju ili alkoholu od drugog.
Komentarišući ove zaključke, dr Džems Kojn, rukovodilac bihevioralnog onkološkog programa na Medicinskom fakultetu Univerziteta Pensilvanije, napominje da bi tip ličnosti mogao da bude od većeg značaja kod srčanih bolesnika nego kod obolelih od kancera.
Naime, srčana bolest nameće godine pa i decenije na određenom režimu lekova, specijalnoj ishrani i fizičkoj aktivnosti, pa neke osobine ličnosti, na primer savesnost, mogu da budu od znatnog uticaja na tok i ishod bolesti.
(Tanjug)