Slab rad srca može ubrzati starenje mozga do dve godine.
Pojava je zabeležena kod mlađih osoba u tridesetim godinama koje nisu imale problema sa bolestima srca kao i kod starijih ljudi koji su imali neko oboljenje kardiovaskularnog sistema.
Po rečima vođe istraživača dr Anđele Džeferson učesnici nisu bolesni i veoma mali broj njih ima neki problem sa srcem. „Rezultati studije pokazuju da skoro trećina njih ima nizak srčani indeks (pokazuje koliko krvi srce pumpa srazmerno težini čoveka) a on je povezan sa smanjenom i sporijim aktivnošću mozga.”
Ispitanici kod kojih je magnetnom rezonancom utvrđena smanjena moždana aktivnost nisu pokazivali neke očigledne znake disfunkcije mozga.
Ali naučnici kažu da skupljanje mozga i bore mogu biti pokazatelj da nešto nije u redu. Ozbiljnije starenje mozga i atrofija pojavljuju se sa demencijom.
Dr Džeferson da postoji nekoliko objašnjenja zašto smanjeni srčani indeks može da utiče na stanje mozga.
Na primer, slabije pumpanje krvi iz srca može da slabi i količinu koja stiže do mozga, uzrokujući time smanjeni dotok kiseonika i hranljivih materija potrebnih moždanim ćelijama.
Stručnjaci kažu da je srčani indeks neke osobe poprilično statičan što bi značilo da bi bilo teško promeniti ga ako je nizak osim ako se ne bi radili vrlo intenzivni treninzi.
Dr Klinton Rajt, stručnjak za funkcije mozga i memoriju sa Univerziteta u Majamiju rekao je: „Još uvek nije jasno da li je niži srčani indeks povezan sa smanjenom moždanom aktivnošću i ubrzanom degeneracijom nerava koja može dovesti do demencije.”
Naučnici će nastaviti da ispituju na ljudima da li i kako promene na mozgu vremenom utiču na pamćenje i kognitivne sposobnosti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare