Naslovna / Zdravlje

Bruksizam nastaje kao rezultat kombinacije različitih faktora

Priredio/la: S.St.M.|17:00 - 20. 05. 2024.

Bruksizam je stanje u kojem neko škripi, škrguće ili stiska zube koristeći mišiće vilice. Može biti nesvesno, u toku sna (noćni bruksizam) ili kada je osoba budna (budni bruksizam). Bruksizam može da uključuje sve zube ili može nastati kao rezultat škrgutanja ili stiskanja samo prednjih zuba

bruksizam Stomatološke preventivne mere mogu uključivati udlage ili štitnike za zube kako bi se sprečilo oštećenje zuba izazvano škrgutanjem Foto Shutterstock

Bruksizam je poremećaj povezan sa tenzijom. Kada je bruksizam ozbiljan, može izazvati česte glavobolje, poremećaj spavanja i još mnogo togaBruksizam u snu, povezan sa uzbuđenjem tokom spavanja, specifična je vrsta poremećaja kretanja u snu. Ljudi koji škrguću zubima u snu češće hrču, a takođe su izloženi velikom riziku od poremećaja spavanja kao što je apneja u snuApneja u snu smatra se veoma ozbiljnim poremećajem spavanja, kod koga se disanje prekida (više puta) tokom spavanja. To može dovesti do nedostatka adekvatne oksigenacije mozga i drugih delova tela.

Simptomi bruksizma

Mnoge osobe koje imaju bruksizam nisu svesne da škrguću zubima sve dok se simptomi ne primete. Simptome, kao što je uništenje zuba, najčešće otkriva stomatolog. Zato je važno da se zna koji su simptomi i da se redovno odlazi na kontrolu kod stomatologa.

Simptomi bruksizma se razlikuju od osobe do osobe i razlikuju se u zavisnosti od vrste bruksizma.

Znaci i simptomi bruksizma mogu da budu:

  • preosetljivost zuba
  • bol u vratu
  • jak bol u licu
  • bol u mišićima vilice
  • zaključana vilica (ne otvara se, niti se zatvara pravilno)
  • osećaj bola u uhu (bez simptoma infekcije uha ili drugih problema sa ušima)
  • oštećenje unutrašnje strane obraza (od pokreta zuba kao tokom žvakanja)
  • tupa glavobolja (koja može početi u slepoočnicama)
  • tenzione glavobolje
  • česte ranojutarnje glavobolje (javljaju se nakon ustajanja)
  • oštećenja stomatoloških radova (krunice ili plombe)
  • nenormalno trošenje zuba (spljošteni, okrnjeni ili labavi zubi ili istrošena gleđ)
  • škripanje ili stiskanje zuba (to može da primeti partner tokom spavanja ili može biti dovoljno bučno da probudi osobu)
  • poremećaj sna (zbog buđenja uz zvuk škrgutanja)

Kako se navodi u Journal of Indian Prosthodontic Society, bruksizam u budnom stanju češći je kod žena, dok se noćni bruksizam podjednako javlja i kod žena i kod muškaraca.

Uzroci pojave bruksizma

Zanimljivo je da se smatra da dva različita tipa bruksizma – noćni i onaj u budnom stanju – imaju različito poreklo, iako tačan uzrok bruksizma nije u potpunosti shvaćen. Neki stručnjaci veruju da bruksizam može uključivati više faktora.

– Bruksizam u snu smatra se poremećajem pokreta koji je povezan sa spavanjem. Ljudi koji stisnu ili škrguću zubima tokom spavanja imaju veću verovatnoću da imaju druge poremećaje spavanja, kao što su hrkanje i apneja u snu – kažu na Mayo Clinic.

Iako medicinski stručnjaci nisu sigurni koji je tačan uzrok bruksizma, smatra se da je to poremećaj koji je rezultat kombinacije različitih faktora, uključujući fizičke, psihološke i genetske probleme.

Mayo Clinic smatra da „bruksizam u budnom stanju može biti posledica emocija kao što su anksioznost, stres, bes, frustracija ili napetost ili strategija suočavanja ili navika tokom duboke koncentracije. Bruksizam u snu može biti aktivnost žvakanja vezana za spavanje povezana sa uzbuđenjima tokom spavanja”.

Drugi uzroci bruksizma mogu biti povezani sa osnovnim zdravstvenim stanjem. Na primer, jedna studija otkrila je da su neki učesnici studije sa neurološkim poremećajima (kao što su Hantingtonova bolest, poremećaji kranijalnih nerava [nervi koji nastaju iz moždanog stabla] i epilepsija otporna na lekove) ispoljili simptome budnog bruksizma.

Drugi uzroci koji mogu biti povezani sa bruksizmom uključuju:

  • određene vrste lekova (kao što su antidepresivi)
  • prestanak uzimanja lekova
  • krivi zubi ili nedostatak zuba
  • nepravilan zagrižaj
  • druga osnovna zdravstvena stanja krivih zuba ili nedostatka zuba

Faktori rizika za bruksizam

Postoji nekoliko faktora koji mogu povećati rizik od bruksizma:

  • stres
  • anksioznost
  • bes
  • frustracija
  • starost (bruksizam je najčešći kod dece i obično nestaje tokom odraslog doba)
  • specifičan tip ličnosti (agresivni, takmičarski nastrojeni ili hiperaktivni ljudi u većem su riziku)
  • upotreba određenih lekova (kao što su antidepresivi)
  • pušenje
  • alkohol
  • droge
  • pića sa kofeinom
  • član uže porodice sa bruksizmom
  • poremećaj mentalnog zdravlja

Pored ovoga, rizik od bruksizma mogu da povećaju određena medicinska stanja:

  • GERB (poremećaj gastroezofagealnog refluksa)
  • epilepsija
  • noćni strahovi
  • apneja u snu (i drugi poremećaji povezani sa spavanjem)
  • ADHD (poremećaj nedostatka pažnje/hiperaktivnosti)

Komplikacije

U većini slučajeva, bruksizam ne dovodi do ozbiljnih komplikacija. Ali, ako je stanje ozbiljno, može izazvati ozbiljne probleme kao što je TMZ (poremećaj temporomandibularnog zgloba). Reč je o stanju vilice koje karakteriše škljocanje koje se može čuti kada se usta otvore ili zatvore.

Takođe može dovesti do labavih ili slomljenih zuba, oštećenja krunica (tokom vremena čak mogu da budu potrebni implantati, mostovi ili proteze), oštećenja vilice, gubitka sluha i promene oblika lica.

Dijagnoza bruksizma

Partner tokom spavanja često može da čuje kako osoba sa bruksizmom škrguće zubima tokom sna i to može da bude prvo upozorenje na postojanje ovog stanja. Kod dece, roditelji često primećuju ovu pojavu.

Još jedan uobičajeni način na koji se bruksizam dijagnostikuje jeste tokom stomatološkog pregleda. Ako primeti početne znake bruksizma, stomatolog može da proceni da li su simptomi progresivni i utvrdi da li je potrebno lečenje. Zubar može da proveri i osetljivost mišića vilice, probleme sa zubima (kao što su istrošeni ili slomljeni zubi), oštećenje unutrašnje strane obraza, oštećenje osnovnog koštanog tkiva (za ovu procenu potrebni su rendgenski snimci) i/ili ozbiljne komplikacije (kao što je TMZ).

Lečenje

Osobi koja pati od blagog bruksizma uopšte nije potreban nikakav tretman, ali onima sa teškim slučajevima može biti potrebna intervencija zbog poremećaja vilice, glavobolje, oštećenih zuba i drugih simptoma.

Postoji nekoliko tretmana koji se trenutno koriste za bruksizam, ali je vrlo malo dokaza kliničkih istraživanja koji podržavaju tvrdnje da je bilo koji određeni tretman uspešan.

Ako je bruksizam povezan sa poremećajem u obrascu spavanja, stomatolog ili drugi zdravstveni radnik pacijenta može da uputi kod specijaliste za medicinu za spavanje.

Stomatološke preventivne mere mogu uključivati udlage ili štitnike za zube (kako bi se sprečilo oštećenje zuba izazvano škrgutanjem) ili stomatološka korekcija zuba koji su prekomerno istrošeni i ometaju sposobnost pravilnog žvakanja hrane.

Drugi modaliteti lečenja koji imaju za cilj prevenciju ili ublažavanje bruksizma uključuju upravljanje stresom, kontingentnu električnu stimulaciju (procedura koja inhibira aktivnost mišića vilice tokom spavanja), lekove (kao što su relaksanti mišića ili lekovi protiv anksioznosti) i/ili injekcije botoksa (za one koji ne reaguju na druge tretmane).

Lečenje može biti potrebno za povezane/osnovne uzroke bruksizma. Ova stanja mogu uključivati neurološke poremećaje ili GERB. Pored toga, može biti potreban prestanak uzimanja leka ako se bruksizam javi kao rezultat neželjenog efekta određenog leka ili rešavanje poremećaja vezanih za spavanje koji možda postoje.

Strategije za minimiziranje škrgutanja

Iako ne postoje poznate strategije lečenja koje mogu da izleče sve vrste bruksizma, postoje neki načini da se minimizira škrgutanje:

  • smanjite ili eliminišite pića i hranu koji sadrže kofein kao što su kafa, čaj i čokolada
  • izbegavajte alkoholna pića
  • uzdržite se od žvakanja predmeta (kao što su olovke, hemijske olovke ili drugi predmeti)
  • izbegavajte žvakanje žvakaće gume ili žvakanje lepljive hrane kao što su slatkiši (žvakanje uslovljava mišiće vilice da se prilagode hroničnom stezanju i povećava verovatnoću škrgutanja)
  • pokušajte da obratite pažnju na stiskanje ili škrgutanje zubima tokom dana i namerno se fokusirajte na to da ih zaustavite (jedan od načina je stavljanje jezika između zuba)
  • stavite topli oblog na obraz, postavite ga ispred ušne resice (ovo pomaže da se opuste mišići vilice)
  • stavljajte noću štitnike za zube
  • redovno vežbajte da biste smanjili stres
  • odlučite se za toplu, opuštajuću kupku pre spavanja
  • koristite tehnike opuštanja i/ili meditacije da biste ublažili stres
  • koristite masažu da biste smanjili napetost mišića
  • potražite stručnu pomoć za anksioznost, ozbiljan stres, bes ili emocionalne probleme

Ako primetimo neki od uobičajenih simptoma bruksizma, važno je da se konsultujemo sa lekaromAko dete škripi zubima (tokom spavanja ili kada je budno), treba se obratiti stomatologu kako bi se procenila težina problema.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo