Tržište

Srbi se otimaju za ove poslove u inostranstvu

Srbi se otimaju za ove poslove u inostranstvu
Foto: Pixabay/Ilustracija | Srbi se otimaju za ove poslove u inostranstvu

Njemačka je udvostručila broj radnih viza ne samo za Srbe, već i za građane BiH, Crnogorce, Makedonce i Albance, pa se pretpostavlja da tek slijedi jagma za neka zanimanja.

Oduvijek je bila među prvim izborima ljudi koji odlaze iz Srbije u potrazi za poslom. O tome najbolje govori podatak da više od 400.000 ljudi iz Srbiježivi i radi u njemačkim gradovima. Oni koji su već tamo, mjesečno zarađuju između 1.500 i 7.000 evra, u zavisnosti od stepena obrazovanja, a mnogi od njih mogu da obavljaju i dodatni neoporezivi posao i na taj način zarade još više.

Ova država se već neko vrijeme bori sa velikim deficitom kada je u pitanju radna snaga. Zbog toga je, čini se, odlučila da od 1. juna udvostruči broj radnih viza.

To znači da će radnici iz ovih zemalja, prema Uredbi o zapadnom Balkanu, uživati privilegovan pristup tržištu rada Njemačke. Naši ljudi koji već žive u Njemačkoj najčešće se bave fizičkim poslovima, prije svega građevinom, a veliki broj njih zaposlen je u zdravstvenim sistemima, kao što su njegovatelji, medicinski tehničari, fizioterapeuti, farmaceuti. Otišao je i veliki broj doktora koji tamo mogu da zarade do 7.000 evra.

Direktorka jedne srpske agencije za zapošljavanje u Njemačkoj navodi da su medicinari godinama unazad bili među najtraženijim profilima u Njemačkoj, međutim njih trenutno najmanje odlazi iz Srbije. Zapravo, gotovo svi koji su željeli su i otišli.

“Taj talas medicinskih radnika je već otišao, a onih koji žele da odu je jako malo. To su, znači, medicinske sestre, tehničari i doktori. Međutim, u prethodnom periodu veoma traženi su fizioterapeuti i mislim da će, kako se čini, njihova era tek sada doći do izražaja. To nam pokazuju i naši klijenti koji nam dolaze s diplomom fizioterapeutskog tehničara”, ističe ona.

Pomama za vozačima različitih kategorija

Prema njenim riječima, Njemačka traži i varioce, električare, molere i automehaničare koji su u Srbiji veoma deficitarni. Plata ovim radnicima u Njemačkoj može da ide i do 3.000 evra.

Oglasi koji su istaknuti na sajtu srpskih agencija za zapošljavanje u Njemačkoj pokazuju da tamošnjim firmama fale profesionalni vozači, što potvrđuje i direktorka agencije za zapošljavanje.

“U Srbiji fali oko 20.000 profesionalnih vozača, međutim naši ljudi se, zbog boljih uslova rada, odlučuju da se time bave u Nemačkoj. Nemci traže vozače autobusa, kamiona, brze pošte, dakle sve kategorije. To, donekle, i ne čudi jer zarade dva, tri puta više nego u Srbiji”.

Tražene su i spremačice koje mogu dosta dobro da zarade jer im je obezbijeđen smještaj u hotelu u kom rade. Na cijeni su i konobari, kuvari, zatim osoblje za rad u kuhinji i proizvodnji hrane, kao i radnici za održavanje higijene objekta.

“Možda su sva ova zanimanja koja se traže u Nemačkoj deficitarna kod nas, ali koliko ljudi u Srbiji ne može da dobije posao? Toliko je ljudi bez posla, to je strašno, posebno za one obrazovane, dok su u Nemačkoj ljudi prihvaćeni oberučke. O onim sa fakultetskom diplomom da ne pričam. Oni su zaista nagrađeni za svoj posao”, ističe ona.

Najveći problem jezik

Glavni uslov za rad u Njemačkoj je jezik. Međutim, to je i najveća prepreka jer ga ljudi slabo uče.

“To je jedan od uslova, ali svakako ključni. Ima mnogo ljudi koji su otišli kao nekvalifikovana radna snaga, koji su došli bez poznavanja bilo kog stranog jezika, ali su se snašli. Takođe, sve zavisi i od vaše stručne spreme odnosno od toga za koji posao vi želite ovde da aplicirate. U principu, nivo B1 se spremi za godinu dana, za B2 treba malo više vremena”, navodi ona.

Naravno, nekvalifikovani radnici se manje muče oko pronalaska posla dok oni kvalifikovani moraju da obave nostrifikaciju diplome, odnosno da srednjoškolske ili visokoškolske diplome, svjedočanstva, ispite i akademske titule koje su stekli u Srbiji, budu priznate i u Njemačkoj, prenosi Mondo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije