05. maj  2024. 00.00  →  22.47 | Izvor: Tanjug, RTS, RTV

Hristos vaskrse! Pravoslavni vernici proslavljaju Uskrs

BEOGRAD -

Vaskrsenje Isusa Hrista je praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću. U svim pravoslavnim hramovima služe se vaskršnje liturije. Patrijarh srpski Porfirije služio je ponoćnu liturgiju u Hramu Svetog Save.

 

video icon

Pored vernika Srpske pravoslavne crkve (SPC), ovaj praznik danas obeležavaju i Antiohijska, Jerusalimska, Ruska, Gruzijska, Japanska i druge pravoslavne crkve.

hristos, vaskrse,, uskrs

Poglavar Srpske pravoslavne crkve Porfirije je u Vaskršnjoj poslanici ukazao na pokušaje istorijskog revizionizma i da se srpski narod, žrtva višestrukog genocida i etničkog čišćenja, proglasi za počinioca genocida.

U Hramu Svetog Save u Beogradu služila se jutarnja liturgija uz prisustvo velikog broja vernika.

Predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević prisustvovao je svečanoj liturgijskoj proslavi praznika Vaskrsenja Hristovog u novosadskog Sabornom hramu.

Vladika raško-prizrenski Teodosije sa sveštenstvom služio je Vaskršnju liturgiju u manastiru Gračanica u prisustvu velikog broja vernika, predstavnika lokalne samouprave i kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović prisustvovao je, sa saradnicima, jutarnjoj vaskrsnoj službi i liturgiji u Hramu Uspenja Presvete Bogorodice u manastiru Studenica, odakle je čestitao Uskrs.

Isus Hristos je, prema jevanđeljima i verovanju, razapet u petak, subotu je preležao u grobu, a u nedelju je vaskrsao iz mrtvih i tako pobedio smrt i svim ljudima darovao večni život.

Hrišćani veruju, da je prva osoba koja je srela vaskrslog Isusa Hrista bila Marija Magdalena, a kasnije se on ukazao i svojim učenicima.

Vaskrs se uvek proslavlja u prvoj nedelji punog meseca posle prolećne ravnodnevice i posle jevrejske Pashe, na osnovu odluke koja je doneta na Nikejskom saboru 325. godine, koju i danas poštuju sve pravoslavne crkve.

Po julijanskom kalendaru Vaskrs se najranije može pasti 4. aprila, a najkasnije 8. maja, dok po gregorijanskom kalendaru od 22. marta do 25. aprila, što čini Vaskrs pokretnim praznikom.

Vernici SPC, Vaskrs obeležavaju tri dana, a crvenim slovom u crkvenom kalendaru, su pored prvog dana, obeleženi i Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak

Običaj je da vaskršnje slavlje počne odmah posle jutarnje službe, a tada se vernici pozdravljaju rečima "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse".

Ispravno je reći i "Hristos voskrese".

Uskršnjim slavljem za vernike se završava Veliki post, a običaj je da vaskršnja jaja budu prvi mrsni zalogaji. Vaskršnja jaja se, prema običajima, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prvo ofarbano jaje se prema narodnim običajima smatra, "čuvarkućom", odnosno zaštitnikom kuće i zdravlja i običaj je da se čuva do narednog Vaskrsa.

Prema verovanju, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju poklonila prva jaja, kada je došla u Rim sa porukom o vaskrsenju Isusa Hrista.

Na Kuli Beograd vaskršnja čestitka Hristos voskrese

Pravoslavnim vernicima koji danas proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, upućena je specijalna čestitka sa Kule Beograd, najviše zgrade u Srbiji i regionu, saopštio je Belgrade Waterfront.

Na zgradi je prikazan tradicionalni verski pozdrav Hristos voskrese, kojim se čestita praznik Hristovog vaskrsenja,.

Na Kuli Beograd zasijali su i dobro poznati uskršnji simboli, kao što su krst i jaja, koji su vekovima deo običaja pravoslavnih hrišćana na praznik koji slavi ljubav, život, praštanje i mir.