Politico piše o planovima Trampovog zeta u Beogradu: "Kao da talibani žele da grade na mestu Kula bliznakinja u Njujorku 1Foto: Shutterstock/kirill_makarov; noamgalai; Bobica10

Zet bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa Džared Kušner planira gradnju na mestu zgrade nekadašnjeg Generalštaba koja je oštećena u NATO bombardovanju 1999. godine.

Za mnoge Srbe to je kao da talibani žele da izgrade luksuzni stambeni kompleks na mestu njujorških Kula bliznakinja, piše Politico.

Tako su vesti o projektu rekonstrukcije koji je predložio Kušner i Ričard Grenel, ključni Trampov saveznik, dočekane su u nekim delovima Beograda.

Plan uključuje rušenje zgrade koja je do sada bila uglavnom nezvanični spomenik NATO bombardovanja Beograda 1999. godine. Na njegovom mestu bi se uzdizao kompleks luksuznih stanova i kancelarija u stilu Trampove kule.

Predlog je izazvao negodovanja u Srbiji, uglavnom oko istorijskog značaja zgrade — posebno zbog činjenice da će američka kompanija dirati simbol države.

„Nečuveno je da se mesto gde su ljudi ubijani i bombardovani pretvara u mesto sa đakuzijima i kockarnicama“, rekao je Aleksandar Jovanović Ćuta, opozicioni političar koji je u februaru prvi objavio curenje informacija o planu.

Prema dokumentima koji su procurili do Jovanovića, pregovori su u toku najmanje od 2022. Prema uslovima predloženog sporazuma, srpsko ministarstvo infrastrukture dalo bi Kušnerovoj kompaniji Realty and Atlantic Incubation Partners 99-godišnju dozvolu za dve parcele na kojima se nalazilo sedište Generalštaba.

Nakon prvobitnog curenja informacija, Kušner je potvrdio vest podelivši digitalne projekcije razvojnih planova na mreži X, koji takođe uključuju projekte u Albaniji.

„Uzbuđen sam što ću podeliti neke slike iz ranog dizajna“, napisao je Kušner na mreži, podelivši sliku dve osvetljene kule u Beogradu.

Zgrada Generalštaba nekada je služila kao nervni centar za vojnu obaveštajnu službu i operacije sada nepostojeće Socijalističke Republike Jugoslavije.

Za mnoge Srbe, njegove izdubljene ruševine podsećaju na kampanju NATO bombardovanja u kojoj su SAD i njeni saveznici gađali strateške vojne i političke lokacije u Srbiji, Crnoj Gori u pokušaju da obuzdaju kampanje etničkog čišćenja srpskog moćnika Slobodana Miloševića na Kosovu.

Višespratna ruševina proteže se preko ključne raskrsnice u centru grada. Njegove trošne betonske unutrašnjosti i zamršene metalne šipke su decenijama ostale uglavnom netaknute uprkos tome što se nalazi tačno preko puta sedišta Vlade Srbije i Ministarstva spoljnih poslova.

Glasine o interesovanju porodice Tramp ovu lokaciju sežu još od 2013. godine, kada je tadašnji premijer Ivica Dačić rekao da bivša SAD predsednik — tadašnji magnat za nekretnine i zvezda rijaliti TV-a — bio je zainteresovan za izgradnju luksuznog hotela na toj lokaciji.

Grenel, koji je bio ambasador u Nemačkoj i izaslanik za Srbiju i Kosovo pod Trampom, takođe je predložio izgradnju na ovoj lokaciji 2020. godine, pošto se njegov šef spremao da se kandiduje za reizbor.

Najnoviji predlog izašao je u javnost nakon što je Jovanović objavio procurela dokumenta iz kojih se vidi da je Vlada ovlastila ministra za infrastrukturu Gorana Vesića da potpiše investicioni ugovor sa Kušnerovom kompanijom Atlantic Incubations LLC. Raniji memorandum o razumevanju potpisan je u decembru 2022. sa „kompanijom povezanom sa Kushner Realty“.

„Dokument su nam dali ljudi iznutra koji se duboko protive projektu“, rekao je Jovanović. „Razlog zašto više ljudi koji su protiv projekta ne izlazi u javnost je taj što znaju da će odmah biti otpušteni i kažnjeni za to“.

Jovanović i drugi opozicionari pokrenuli su peticiju protiv projekta, sakupivši oko 22.000 potpisa, i najavili proteste kako bi sprečili realizaciju projekta.

„Zamislite da predsednik SAD učestvuje i vodi tajne komercijalne ugovore o izgradnji mesta kao što je West Point sa Kinom ili Rusijom?

Balkanska avantura Ričarda Grenela

Nije bio šok za Srbe što se Grenel pojavio kao primarna veza između Kušnera i srpske vlade.

Tokom svog vremena kao ambasadora i izaslanika, Grenel je otelotvorio Trampov stil diplomatije: glasno, tupo i često transakcijsko, razbarušeno i zvaničnicima u regionu i širem zapadnom spoljnopolitičkom establišmentu.

U jednom trenutku je „u šali“ predložio da se reši spor između Srbije i Kosova — koje je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije — oko toga kako nazvati jezero na granici preimenovanjem u „Jezero Tramp“.

Vlada Kosova, jedna od najproameričkih zemalja u regionu, optužila ga je da je organizovao smenu premijera Aljbina Kurtija početkom 2020. — tvrdnju koju su kasnije potvrdili članovi kosovske opozicije koji su rekli da im je Grenel dao rok za glasanje o nepoverenju Kurtijevoj vladi.

„Kao izaslanik za Kosovo i Srbiju u Trampovoj administraciji Grenel je banalizovao složena politička pitanja između Kosova i Srbije i pokušao da preuzme brzu zaslugu za rešavanje takozvanih „drevnih neprijateljstava“ tačno na vreme za Trampove predizborne govore 2020.“, rekla je Majda Ruge, saradnica u Evropskom savetu za spoljne odnose.

„U tom smislu, on je bio spoljnopolitički projektil koji je tražio trofeje, a ne vaš tradicionalni diplomata koji razume pitanja. Njemu je manje stalo do sadržaja sporazuma od toda da može da tvrdi uspeh u spoljnoj politici“, dodala je ona.

Grenelovo učešće u regionu bilo je manje hvaljeno i manje uspešna komponenta šireg nastojanja Trampove administracije da reši istorijske sporove, što je uključivalo nastojanje da se poboljšaju odnosi između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Maroka, poznatog kao Trampov mirovni Plan ili Abrahamov sporazum.

Dok je Grenel upravljao balkanskim delom plana, Kušner je upravljao Bliskim istokom. Oba napora uključuju finansijske podsticaje za potpisivanje sporazuma, uključujući zajmove privatnog sektora kojima upravlja novoformirana američka Međunarodna finansijska korporacija za razvoj (DFC).

Tokom Trampovog predsedništva, DFC je vodio Adam Boehler, bivši Kušnerov cimer sa fakulteta. Boehler je 2020. godine održao konferenciju za novinare u Beogradu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na kojoj je najavio otvaranje lokalne kancelarije u gradu. Razgovarano je io korišćenju sredstava DFC-a za ulaganje u zgradu Vojske Jugoslavije.

O Grenelu, koji je i dalje blizak Trampov saveznik, šuška se kao i potencijalni državni sekretar ako se bivši SAD predsednik vrati u Belu kuću. Grenel koji je na X često iznosio svoje mišljenje o balkanskim poslovima, objavljujući svoje video snimke sa žurki u prepunim beogradskim klubovima, ruku pod ruku sa srpskim ministrom finansija Sinišom Malim je potpisnik DFC sporazuma između SAD i Srbija koja upravlja aktivnostima investicione banke u zemlji.

Otkako su vesti o planu procurile, Grenel je služio kao nezvanični portparol projekta na Balkanu. U intervjuu za provladin list, na primer, pokušao je da ublaži zabrinutost da projekat ima samo komercijalni interes.

„Uprkos tome što nema dubokog razumevanja balkanske istorije“, svi uključeni u projekat su veoma svesni njegovog simboličkog značaja“, rekao je on. On je dodao da će projekat uključivati spomen-obeležje žrtvama bombardovanja kao svoju centralnu tačku.

Grenel nije odgovorio na zahteve Politico za komentar.

Srpsko odbijanje Kušnerovih razvojnih planova

Protivnici projekta tvrde da je jedan od razloga što su se pregovori oko preuređenja lokacije odvijali uglavnom iza zatvorenih vrata taj što bi dodeljivanje zemljišta stranim investitorima predstavljalo kršenje zakona koji zgradu označavaju kao „kulturno nasleđe“.

„Ako ozbiljno razmišljaju o izgradnji na lokaciji nekadašnje jugoslovenske centrale, potrebno je ukinuti najmanje tri posebna propisa“, kaže Branislav Dimitrijević, istoričar umetnosti koji učestvuje u protestnim pokretima protiv nedozvoljene gradnje u Beogradu.

On je objasnio da je konkretna lokacija u Ulici kneza Miloša na kojoj se zgrada nalazi bila namenjena isključivo kao administrativni ili državni centar još od prvih urbanističkih planova Beograda u 19. veku i da nije predviđena za komercijalne projekte.

Zgrada je 2005. godine odlukom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, organa Grada Beograda, proglašena zaštićenim spomenikom. Njihovom odlukom se precizira da je prilikom svake izmene objekta potrebno „očuvati autentičan izgled, horizontalne i vertikalne dimenzije, konstrukcijske i dizajnerske elemente objekta kao i originalne materijale“.

U martu su lokalni mediji javili da Zavod nije primio nijedan zahtev za promenu sadašnjeg statusa zgrade. Ni o jednom predlogu za promenu statusa nije glasano niti je raspravljano u Skupštini grada.

Umešanost kompanije iz SAD u projektu koji je izazvao najviše kontroverzi.

„To je eklatantan način da se kaže: ‘Mi smo vaši zapadni gospodari i možemo da gazimo po vašem nasleđu i vašim emocionalnim ožiljcima za našu ličnu korist’”, rekao je Jovanović, opozicioni političar.

„Teoretski, ako bi Tramp bio reizabran, to bi definitivno poboljšalo odnos Beograda i Vašingtona“, rekao je Igor Novaković, istraživač Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC).

„Ako Vlada računa da će kroz ovaj projekat unaprediti odnose sa Vašingtonom, onda bi moglo doći do neke uvrnute političke simbolike gde rušenje upravo ove zgrade vodi u novu eru u odnosima SAD i Srbije koja prevazilazi prošlost“, dodao je Novaković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari