Bez institucionalne podrške i nacionalnog štanda u Bolonji: Srpski izdavači knjiga za decu u ogledalu najvažnije svetske manifestacije posvećene dečjim knjigama 1

Međunarodni sajam knjiga za decu i dalje stoji u centru svetskog izdavačkog tržišta – kategoričan je Đanpjero Kalkolari, predsednik ove manifestacije.

Njegove reči potvrđuje “lična karta” upravo završenog 61. Bolonjskog sajma: 1.523 izlagača iz stotinak zemalja iz celog sveta, uključujući Angolu, Belorusiju, Benin, Boliviju, Kamerun, Kolumbiju, Luksemburg, Mauricijus, Monako, Moldaviju, Paragvaj, Filipine, Togo i Ugandu, koji su se prvi put izlagali u Bolonji, gde je poseta, kako tvrde organizatori, za 10 posto premašila 2023. sa 31.735 posetilaca.

Tokom četiri dana Sajma, od 8. do 11. aprila, sa više od 600 događaja iz zvaničnog i pratećih programa izveštavali su novinari iz 40 zemalja, dok je broj pregleda na zvaničnom sajtu Sajama bio veći od dva miliona.

Na bolonjskoj “planeti” dečijeg izdavaštva bilo i pet izdavačkih kuća iz Srbije – Kreativni centar, Pčelica, Laguna, Izdavaštvo Jeti, Meou književna agencija (Meow Literary Agency) i No ruls pablišing (No Rules Publishing).

Iako na državnom planu Srbija izbegava proverena izdavačka sajamska iskustva i prednosti objedinjenog nastupa pred svetom, u Kreativnom centru, Laguni i Pčelici ocenjuju da srpsko izdavaštvo za decu i mlade ipak drži korak sa svetom u kome Bolonja kao trend nastavlja sa forsiranjem ilustrovanih knjiga i širenja ekološke svesti među mladim čitaocima.

– Što se tiče pozicije srpskog izdavaštva, u oči odmah pada manjak institucionalne podrške. Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja koja nema nacionalni štand na sajmovima u Bolonji i Frankfurtu, što znatno smanjuje vidljivost i nas kao izdavača i autora koje predstavljamo. Ako se uporedimo sa okolnim zemljama, uključujući Sloveniju i Hrvatsku, razlika je očigledna. Sajmovi su odlično mesto za promociju kulture, ali i mesto na kome se vidi koliko zemlja ulaže u budućnost, pa je šteta što se takve prilike propuštaju – kaže za Danas Ljiljana Marinković, direktorka Kreativnog centra.

Ovaj beogradski izdavač, koji je u Bolonji prisutan od 2000, sa ovogodišnjeg Sajma u Bolonji otišao je sa nagradom za grafički roman Ane Petrović „Stripoterapija“, koji se sa još stotinak odabranih izdanja našao na bolonjskoj “Neverovatnoj polici za knjige”.

Bez institucionalne podrške i nacionalnog štanda u Bolonji: Srpski izdavači knjiga za decu u ogledalu najvažnije svetske manifestacije posvećene dečjim knjigama 2

– Srpsko izdavaštvo se trudi da ide ukorak sa modernim tendencijama u izdavaštvu, kao i da udovolji zahtevima tržišta koje se sve više okreće vizuelnom. Međutim, utisak je da se ipak više drži tradicionalnih književnih formi edukativnog sadržaja koje, na kraju krajeva, jesu i treba da ostanu srž literarnog stvaralaštva – ocenjuje za Danas Bojana Jovanović, urednica u „Pčelici“.

U Laguni smatraju da je „srpsko izdavaštvo za decu i mlade prilično ravnopravno sa velikim svetskim izdavačkim kućama koje diktiraju trendove i kreiraju ponudu za najveća tržišta“.

„U mnogo čemu naše knjige odišu svežinom, čak imaju i svoje lokalne čari i prednosti. Verujemo da po kvalitetu izrade, autentičnim idejama i sveobuhvatnom pristupu knjigama za decu i mlade ponuda naših izdavača ne zaostaje“, kažu u Laguni.

Na pitanje šta su glavni literarni i izdavački trendovi u Bolonji Ljiljana Marinković odgovara da se i ove godine nastavila ekspanzija stripova za decu „koja će sigurno će još dugo opstati“.

– Stripova ima za različite uzraste, od onih za najmlađe, koji su često bez teksta, do mnoštva naslova za tinejdžere, koji obrađuju bitne probleme odrastanja i stilski su vrlo raznovrsni. Postoje čak i klasici u formi stripa. Pored toga što razvijaju vizuelnu kulturu kod dece, stripovi ponekad mogu biti i dobro sredstvo da se privuku manje iskusni čitaoci. Jedna od tema koja s razlogom dugo dominira izdavaštvom za decu jeste ekologija. Na ovogodišnjem sajmu mogli smo da pogledamo izložbu ekoloških slikovnica iz celog sveta, a njihove teme se protežu od važnosti pčela za živi svet, preko zanimljivosti iz sveta pečuraka, do problema plastike u okeanima – objašnjava Ljiljana Marinković.

Bez institucionalne podrške i nacionalnog štanda u Bolonji: Srpski izdavači knjiga za decu u ogledalu najvažnije svetske manifestacije posvećene dečjim knjigama 3

U Kreativnom centru, srpskom izdavaču slikovnica čuvene britanske književnice Džulije Donaldson, ističu da je posebnu pažnju privuklo i obeležavanje 25 godina od objavljivanja njene prve slikovnice o čuvenom Grozonu, koja je prevedena na 107 jezika i dijalekata, kao i dve decenije rada irskog ilustatora i pisca Olivera Džefersa, takođe jednog od autora ove izdavačke kuće.

Bojana Jovanović slaže se da je „apsolutno sve dominantnija kvalitetna, ilustrovana knjiga“, ali ističe i da „ima i mnogo podilaženja trenutnim ukusima i trendovima“.

– Izdavači su se zaista potrudili da svoja izdanja predstave na vizuelno što neoubičajani način, kako bi se izdvojila iz izdavačke produkcije drugih izdavača, pa su u saradnji sa štamparijama, koje iz godine u godinu nude nove mogućnosti štampanja i oblikovanja knjiga, ponudili najraznovrsnije vrste i žanrove knjiga za decu. Osim standardnih knjiga mekog ili tvrdog poveza, grafičkih romana, stripova i slikovnica, izdavači su predstavljali i različite vrste interaktivnih knjiga za najmlađe, koje popularišu igru, poput audio knjiga, knjige upakovane u kutije sa dodacima u vidu lutkica, postera, edukativnih kartica, puzli… Osim na knjigama, fokus je ove godine bio i na audiovizuelnom sadržaju, igricama, mangama i animama, koji su zabeležili globalni rast – ističe Bojana Jovanović.

Za urednika u Laguni „fokus u Bolonji bio je na pravilnom prepoznavanju i validaciji dečjih emocija kao i na komuniciranju tih emocija roditeljima“.

Bez institucionalne podrške i nacionalnog štanda u Bolonji: Srpski izdavači knjiga za decu u ogledalu najvažnije svetske manifestacije posvećene dečjim knjigama 4

U ovoj izdavačkoj kući takođe skreću pažniui da je „jedan od većih trendova poslednjih nekoliko godina i podizanje svesti o ekologiji i važnosti reciklaže koju izdavači predstavljaju deci kao zabavan hobi koji mogu da praktikuju u kući, a popularne su i knjige koje pospešuju razvoj motoričkih funkcija i logičkog razmišljanja kod najmlađih, dok su klasici svetske književnosti prilagođeni deci“.

Ove godine u Bolonji za najboljeg evropskog izdavača proglašena je španska kuća „Moskito buks“ (Mosquito Books).

Ljiljana Marinković objašnjava da „lobiranje za ovu nagradu, koja je specifična jer se nagrađuje po jedan izdavač sa svakog kontinenta, nekad podseća na izbore i do kraja je neizvesno ko će je dobiti“.

Prema njenim rečima, favorit Kreativnog centra bila je velika italijanska kuća Edizioni EL, koja ove godine obeležava pedeset godina rada i na čiju je preporuku ovaj beogradski izdavač objavio roman „Moj deka je bio trešnja“ Anđele Naneti, koji je kod nas ne samo čitan nego i uvršten u lektiru.

– Laureat među evropskim izdavačima španski „Mosquito Books” bio je i naš favorit, u smislu podrške malom, ali uspešnom izdavaču, koji tek treba da pronađe svoje pravo mesto među brojnim kolegama, koji su već priznati i poznati, a mi dobro znamo koliko je to teško. Međutim, kad je u pitanju nagrada za ilustraciju, naš utisak je da u toj kategoriji dominira umetnički stil ilustrovanja koji je često više namenjen žiriju i odraslima, nego deci. Očigledno je bitno i da decu navikavamo na različite stilove i da im pružamo vizuelno raznolike umetničke vidove ilustrovanja, ali kao ni ovde, ni tamo nagrade nisu ključno merilo popularnosti koju će nagrađene knjige i izdavači doživeti tokom godina – ističe Bojana Jovanović.

U Laguni ocenju da se „nagrađeni španski izdavač koji je osvojio evropsku nagradu posebno istakao svojom izvanrednom sposobnošću da spoji tradicionalnu narativnu formu sa savremenim estetskim senzibilitetima“, a da su „nagrade su dobili i izdavači koji su uspešno integrisali digitalne tehnologije i time pružili interaktivno čitalačko iskustvo i postavili nove standarde u izdavaštvu“.

U sajamskoj ponudi Kreativnog centra, prema rečima direktorke ove kuće, „tradicionalno najviše pažnje privukli su naslovi iz oblasti matematike i popularne nauke, kao i novi radni list za učenje engleskog jezika Easy English“.

– Reč je o univerzalnim temama, koje su lakše za prevođenje, a urednički rad na takvim knjigama je veoma složen i mnogi izdavači izbegavaju da se njima bave. Na dobre reakcije i ove kao i prošle godine naišla je “Stripoterapija”. Poslednjeg dana sajma potpisali smo ugovor za njeno prevođenje na tamilski jezik, uz još šest drugih naslova. Ove godine u Bolonji predstavili smo i naše romane: „Leto kada sam naučila da letim“, „Sve je u redu“, „Lovac na maslačke“, „Crna ptica“, „Sve što (ni)sam želela“, koji su uz podršku Ministarstva kulture prevedeni na engleski jezik. Ovo je hvale vredna inicijativa koja pomaže da knjige domaćih autora lakše otputuju u svet, pa se nadam da će se sa istom praksom nastaviti i narednih godina. „Leto kada sam naučila da letim“ trenutno je među najpopularnijim našim izdanjima prevedenim na strane jezike. Uspeh koji je ova knjiga postigla na nemačkom i italijanskom govornom području otvorio nam je mnoga vrata – napominje Ljiljana Marinković.

Bez institucionalne podrške i nacionalnog štanda u Bolonji: Srpski izdavači knjiga za decu u ogledalu najvažnije svetske manifestacije posvećene dečjim knjigama 5

U Pčelici ne kriju zadovoljstvo što su bili „predmet pažnje mnogih ’lovaca na licence'“, pogovo kad je reč o slikovnicama.

Ugovori su potpsani za objavljivanje na španskom i francuskom jeziku serijala slikovnica „Priče iz šume” i „Prijatelji iz savane” Nikolete Novak sa ilustracijama Alekse Jovanovića, a na španskom će biti objavljena i „Lajka među zvezdama” Gorana Markovića koju je ilustrovao Aleksandar Zolotić.

Laguna je, kako je rečeno Danasu, u Bolonji imala više od trideset sastanaka sa najvećim izdavačima iz desetak evropskih zemalja, čije su izdavače najviše zanimale knjige i slikovnice: Uroša Petrovića, Jelice Greganović, Igora Kolarova, Ljubivoja Ršumovića, Bojana Ljubenovića, Srđana Anđelića, Aleksandre Urošević.

 

Šta će se čitati

U Laguni, Kreativnom centru i Pčelici ne žele mnogo da otkrivaju šta su „pazarili“ u Bolonji i šta će se čitati u srpskom prevodu, mada sve tri kuće garantuju praćenje svetskih trendova.

„Svakako ćemo nastaviti sa objavljivanjem slikovnica Džulije Donaldson i drugih autora koje su naši čitaoci zavoleli. Počeli smo sa objavljivanjem grafičkih romana i stripova, pa ćemo nastaviti sa delima namenjenim tinejdžerskoj publici američke autorke Rejne Telgemajer, u pripremi je grafički roman ‘Sestre’, ali i drugih autora. Naravno, uvek ima mesta za nove kreativne slikovnice za najmlađe“, najkonkretnija je Ljiljana Marinković.

U Pčelici kažu da „tek treba da odluče koje naslove će prevesti i objaviti“, uz garanciju da će to biti „zanimljivo i kvalitetno“.

Ni u Laguni ne žele da „otkrivaju previše dok su još u fazi pregovora – spremaju zanimljive knjige za sve uzraste“.

Ne znamo ni kako će izgledati Beogradski sajam knjiga

Osim što ima status brenda “Made in Italy” koji je od ove godine ima svoj Nacionalni dan 15. april, 61. Bolonjski sajam dečije knjige otvorio je lično predsednik Italije Serđo Matarela, a već je najavljeno 62. izdanje, čiji će počasni gost od 31. marta do 3. aprila 2025. biti Estonija.

Danasovi sagovornici ne gledaju optimistično na mogućnost da Srbija ili neka od bivših jugoslovenskih republika organizuje sajam knjiga za decu.

„Još uvek ne znamo ni kako će izgledati Beogradski sajam knjiga narednih godina, tako da je teško razmišljati o nekom specijalizovanom sajmu knjiga za decu i mlade“, smatra Ljiljana Marinković.

Iako takvih planova nema, u Laguni kažu je “korak u tom smeru možda Lagunina manifestacija Dečji dani kulture”, koja se vezuje za Međunarodni dan dečije knjige, a održava u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca u Srbiji i regionu, kao i na njihovim sajtovima”.

“Organizacija takvog događaja pružila bi izdavačima priliku da se fokusiraju na mlade čitaoce, predstave novitete u književnosti za decu i mlade i izgrade jače veze sa obrazovnim institucijama i organizacijama koje se bave promocijom čitanja i obrazovanja”, procena je u Laguni.

Bojana Jovanović kaže da “izdavački potencijal nesumnjivo postoji i da je ideja o zajedničkom sajmu knjiga za decu dobra, ali je pitanje koliko je ostvariva, jer je tu neophodna institucionalna podrška, koja izostaje i kad je u pitanju predstavljanje malobrojnih izdavača iz Srbije na sajmovima u Bolonji i Frankfurtu“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari